Muzej grada Budve – Promovisana knjiga „Crvena Stijena in Cultural and Ecological Context“

 

 

Promocija knjige „Crvena Stijena in Cultural and Ecological Context“, održana je u četvrtak, 27. septembra 2018. godine, u lapidarijumu Muzeja grada Budve. Urednik knjige je prof. dr Robert Vejlon sa Uiverziteta u Mičigenu, a izdavači JU Narodni muzej Crne Gore i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (2017). Promocija je organizovana u okviru manifestacije međunarodnog karaktera „Dani evropske baštine“, koja se ove godine realizuje pod sloganom „Umjetnost dijeljenja“, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore.

Na predstavljanju knjige su govorili akademik CANU Pavle Pejović, mr Mitra Cerović, arheološkinja JU Narodni muzej Crne Gore i Nikola Borovinić, arheolog istraživač iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Moderatori su bili Itana Lalović i Dušan Medin.

Sinoćnja promocija otpočela je uvodnim obraćanjem Itane Lalović, etnološkinje-antropološkinje, u ime organizatora promocije, koja je, između ostalog, prisutne upoznala sa programam „Dana evropske baštine“ koje Ustanova ove godine realizuje, kao i sa konceptom sinoćnje promocije, koju je pratila diskusija sa brojnim pitanjima i komentarima.

Potom se uvodnim obraćanjem predstavio Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi, koordinator manifestacije „Dani evropske baštine“ u Ustanovi. Medin je, pored ostalog, o novijem istraživačkom projektu koji se na arheološkom lokalitetu Crvena stijena realizuje, rekao sljedeće: „Veliki multidisciplinarni tim eksperata različitih profila iz zemlje, regiona i svijeta, doprinio je i još uvijek doprinosi da se ovaj arheološki lokalitet kontinuirano i sistematski istražuje, i to ne samo iz ugla tradicionalnih arheoloških praksi i metodologija, kakve su ranije uglavnom sprovođene, već posebno na način koji danas podrazumijevaju sva seriozna arheološka istraživanja, a to su ispitivanja geoloških slojeva, paleontoloških ostataka, kao i onih arheobotaničkih, arheozooloških, fizičko-antropoloških i brojnih drugih aspekata praistorijskih lokaliteta. A svi dobro znamo da su iskopavanja na tako drevnim nalazištima (kakvo je nesumnjivo i Crvena stijena) veoma specifična i da zahtjevaju minuciozan i dugotrajan terenski i laboratorijski rad, imajući u vidu da sve znanje o nalazima potiče od analiza i proučavanja upravo tih samih nalaza, jer u starijim praistorijskim dobima nema pisanih izvora, a tek nema očuvanih usmenih predanja koja će vam pomoći u boljem razumijevanju ove teme. Dozvolite da na ovom mjestu svim saradnicima na izradi ove jedinstvene stručno-naučne knjige čestitam na izvanrednom poslu, posebno uredniku, autorima i akad. Pavlu Pejoviću, jer danas nije jednostavno objaviti ni kratku knjigu laganije forme i sadržaja, a kamoli ovako reprezentativno izdanje.“

Sljedeći je govorio akad. Pavle Pejović, istaknuti crnogorski umjetnik, redovni profesor, akademik CANU i sekratar Odjeljenja umjetnosti, ranije direktor JU Narodni muzej Crne Gore. Pejović se osvrnuo na profesionalno i lično iskustvo u odnosu na istraživački projekat Crvene stijene, kao i na uspješnu saradnju prof. Vejlona sa crnogorskim institucijama kulture. Bliže je predstavio istorijat i značaj projekta „Putevi kontinuiteta“, koji je Narodni muzej tokom višegodišnje kampanje realizovao, uz podršku Ministarstva kulture, a u okviru kojeg je bio i projekat revizionih arheoloških istraživanja Crvene Stijene. Pejović je ukazao na neskrivenu podršku CANU i nacionalnog Muzeja objavljivanju ove reprezentativne monografije.

Arheološkinja mr Mitra Cerović, arheološkinja, rukovoditeljka Arheološkog muzeja pri Narodnom muzeju na Cetinju, detaljnije se osvrnula na početke iskopavanja ovog arheološkog lokaliteta, do kojijh je došlo sredinom 1950-ih godina, uz osvrt na kasnije etape istraživanja, zaključno sa aktuelnim projektom „Putevi kontinuiteta“, u okviru kojeg je ostvaren posebno obiman i značajan istraživački poduhvat. Cerović se posebno osvrnula na arheološke karakterike samog lokaliteta, otkrivene nalaze, kao i na datovanje istih, predstavljajući bliže sve stratigrafske slojeve koji su dosad tamo otkriveni. Takođe, Cerović je ukazala na značaj sprovođenja komparativnih analiza i analogija sa ostalim praistorijskim lokalitetima u Crnoj Gori i okruženju, koji potiču iz istih ili sličnih perioda.

Arheolog Nikola Borovinić, istraživač Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, raniji rukovodilac istraživačkog projekta Crvene stijene, jedan od brojnih učesnika istraživanja, kao i jedan od autora poglavlja u ovoj monografiji, govorio je na promociji knjige o ličnom istraživačkom iskustvu koje je imao tokom višegodišnjih kampanja iskopavanja lokaliteta i obrade otkrivenih nalaza. Borovinić se detaljno osvrnuo na kulturne slojeve lokaliteta, vrstu i količinu otkrivene materijalne kulture, kao i na njene osobenosti u odnosu na druge lokalitete hronološki i geografski srodne. Govorio je i kulturnim i prirodnim uslovima koji su u srednjem i gornjem paleolitu, kao i tokom mezolita, postojali na prosotru istočne obale Jadrana i današnje Crne Gore, posebno se fokusirajući na karakteristike lokaliteta Crvena stijena.

Tokom programa, arheolog Dušan Medin pružio je detaljniji osvrt na knjigu o Crvenoj stijeni koja je predstavljena: „U pitanju je izdanje koja plijeni pažnju i poštovanje, osim novim naučnim rezultatima i doprinosom u struci, i svojim impozantnošću, obimom i formom (A4 format), volumenom (464 strana), tiražem (500 primjeraka), kolornom štampom, brojem okupljenih autora tekstova (oko 30) koji dolaze iz čak 15 naših i stranih institucija (muzeji, fakulteti, instituti, centri, laboratorije…) i, konačno, brojem poglavlja, odnosno cjelina (tačno 20). Publikacija je objavljena na engleskom jeziku, čime Crvena stijena postaje dostupna, razumljiva i bliska širokom čitalačkom i naučnom auditorijumu, da ne kažemo – cijelom svijetu. Svakako, očekujemo da će i izdanje na našem jeziku uskoro ugledati svjetlost dana. Sama knjiga podjeljena je u tri cjeline, moglo bi se reći. Na početku su sadržaj, podaci o autorima, liste tabelarnih prikaza (oko 60), kao i popisi ilustracija (crteža, fotografija, planova… ima ih preko 200), a sve ovo ukupno zauzima gotovo 20 stranica. Drugi dio čini kraći predgovor koji potpisuje urednik, sa bližim informacijama o projektu, saradnicima i samoj knjizi, a zatim slijedi centralni dio – 20 radova, uobličenih u 20 raznorodnih poglavlja. Ona su tematski i dužinom različita: najkraća imaju po 4 strane (rad o prikazu dosadašnjih istraživanja lokaliteta i rad o ostacima mezolitske faune), dok članak o tragovima vatre neandertalaca ima čak punih 109! Teme koje su obrađene, između ostalog, jesu: teorijski i metodološki okviri novog istraživačkog projekta, dosadašnja istraživanja, geografske i geološke specifičnosti, geoarheologija, stratigrafija, radiometričko datovanje, srednjepaleolitski slojevi, mezolitski slojevi, keramički nalazi, litička (kremena) industrija, fauna i flora, strukture vatre koju su koristili neandertalski ljudi, kao i osvrti na dosad urađeno, sa planovima za buduća istraživanja. Za kraj, u pitanju je izdanje koje se po objavljivanju uvrstilo u sam vrh crnogorske arheološke bibliografije, vjerovatno već postajući dijelom obavezne literature na studijama arheologije u bližem i daljem okruženju, a ako pak još uvijek i nije, očekujemo da je to jedan od mnogih puteva koji je pred ovom knjigom, jer „habent sua fata libelli“, kako govoraše stari Latini: knjige imaju neku svoju sudbinu.“

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


17 − two =