Ovacije budvanske publike za monografiju o braći Bocarić autorke Dragane Ivanović

 

Šesto izdanje Književnog festivala “Ćirilicom” nastavljeno je sinoć na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu promocijom monografije o braći Bocarić “Putnici sa kistom”, čija je autorka istoričarka umjetnosti i muzejski savjetnik Dragana Ivanović.

O monografiji su govorile recenzentkinje, istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković i Snežana Ivović, publici se obratila i sama autorka, a razgovor je moderirala Stanka Rađenović iz Narodne biblioteke Budve.

Zeković je u svom izlaganju kazala da monografija “Putnici sa kistom” nije samo izvanredno osmišljen i realizovan projekat, već i izraz moralnog čina koji nas obavezuje da dostojno valorizujemo likovno stvaralaštvo umjetnika koji su postavili temelje iz kojih se razvila crnogorska moderna i savremena umjetnost.

Kako je napomenula, pripadnici prve generacija školovanih likovnih poslenika, čije djelo pripada antologijskim vrijednostima crnogorske istorije umjetnosti kraja XIX i početka XX vijeka, a među kojima su neizostavno Anastas i Spiridon Špiro Bocarić, do danas nisu dobili monografsku publikaciju koja bi, kroz forme esejističkih i teorijskih prikaza i kritičkih sudova, prezentovala njihov život i djelo.

“Ovo stanje indolentnosti koje je nastalo djelimično subjektivnim, ali i objektivnim okolnostima, promijenilo se prije svega zahvaljujući autorki, istoričarki umjetnosti Dragani Ivanović koja je vođena bogatim stručnim iskustvom, emotivnim, etičkim i profesionalnim motivima, priredila monografiju posvećenu slikarima Anastasu Bocariću (Budva 1884 – Perast 1944) i Špiridonu Špiru Bocariću (Budva 1876 – Gospić, Jadovno 1941), pionirima crnogorskog postmodernizma, odnosno modernizma, a koji, kao i ona, potiču iz mitskog grada Kadma i Harmonije – Budve”, istakla je Zeković.

Prema njenim riječima, naša kulturna istorija satkana je od niza uzbudljivih priča, a jednu od njih su ispisala braća Bocarić.

“Oni su svoj životni i stvaralački put obogatili djelovanjem u različitim kulturnim sredinama, gradeći svoj likovni identitet na tekovinama, njima tada, savremene likovne prakse koja je karakterisala evropske umjetnosti kraja XIX i prve polovine XX vijeka.  Impresivan je broj zemalja koje su mapirane kao stvaralačke staze njihovih putovanja kroz prostor i vrijeme. Anastasa pratimo od Budve, gdje je rođen 1864, preko Soluna, Atine, gdje završava Slikarsku akademiju, Cetinja, na kojem radi na dvoru knjaza Nikole, Zadra, Mostara, Sarajeva, Zagreba, Beograda, Carigrada, Kaira, Skoplja, Subotice, Novog Sada, do posljednjeg konačišta u Perastu 1941. godine, i Spiridona Špira od Budve, gdje je rođen 1876, preko Venecije, u kojoj pohađa Školu crtanja i Kraljevski institut lijepih umjetnosti, Mostara, Sarajeva, Banja Luke gdje je dao nemjerljiv doprinos vrijednosnom nivou njihovog kulturološkog nasleđa, do Jadovnog kod Gospića, gdje je strijeljan 1941. godine. Poštujući stručnu i naučnu aparaturu publikacije ovog profila, Dragana Ivanović je kroz tekstualni dio i ilustrativne priloge, fotografsku dokumentaciju, fusnote, arhivske i bibliografske podatke, dala jedno novo viđenje života i djela umjetnika koji su, pored profesionalnog, imali plodan i osoben personalni životopis”, naglasila je ona.

Druga recenzentkinja monografije, istoričarka umjetnosti Snežana Ivović podsjetila je da je autorka, od početka svog stručnog angazmana do danas, posebno mjesto i važnost pridavala braći Bocarić, prvim školovanim slikarima najstarije generacije.

“Mnogobrojni tekstovi koje je godinama objavljivala, dugogodišnje sakupljanje podataka i dokumenata o ovim znamenitim Budvanima, posebno o Anastasu, otvarali su put i učvrstili Draganinu odluku da realizuje monografiju, koja je, na veliko zadovoljstvo svih nas, danas, kao kruna njenog profesionalnog rada, zablistala pred nama. Već u predgovoru autorka nas upoznaje sa suštinskim karakteristikama koje se odnose na život i stvaralaštvo Anastasa i Špira Bocarića, sa njihovom odlukom da svoj zivot posvete umjetnosti. Daje osvrt na početke njihovog zajedničkog djelovanja na teritoriji Bosne i Hercegovine, u Mostaru i Sarajevu, na crkveno slikarstvo i građanske portrete do 1900. godine, kada im se putevi zauvijek razilaze. Osvrće se i na dragocjene podatke do kojih je došla neposrednim kontaktom sa Anastasovom unukom i koji su joj pomogli u realizovanju njegove izložbe u Modernoj galeriji u Budvi 1994. godine”, navela je Ivović.

Ocijenila je da je djelo braće Bocarić ovom luksuznom monografijom prezentovano na najbolji način ne samo stručnoj, već i široj javnosti.

“Rađena sa velikom ljubavlju i entuzijazmom, upotpunjena brojnim, do sada nepoznatim podacima, Dragana Ivanović nam je pružila zadovoljstvo da na cjelovitiji način upoznamo ulogu i značaj njihovog opusa i postavila temelje za dalje proučavanje prvih školovanih crnogorskih slikara. Ovim značajnim izdanjem, ona je ostvarila svoj lični i profesionalni dug prema dostojnoj valorizaciji crnogorske kulturne baštine, kojoj pripadaju Budvani, braća – slikari Anastas i Špiro Bocarić, kojima se sa pravom ponosi njihov rodni grad i na ovaj način odaje dužno poštovanje”, zaključila je Ivović.

Autorka Dragana Ivanović je kazala da je na pripremanju monografiji “Putnici sa kistom” radila dugi niz godina, a da je počela da se bavi Anastasom Bocarićem na nagovor pokojnog doktora Miroslava Luketića.

“Kada sam završila fakultet, Luketić mi je skrenuo pažnju na dva brata o kojima se nije znalo skoro ništa i odlučila sam da moj državni ispit bude Anastas Bocarić. Naravno, uz stalna pretraživanja arhivske građe, tako da se sakupio jedan lijepi materijal. Nije sve moglo da stane u knjigu, morala sam da pravim selekciju, jer je materijala bilo puno. Sticajem okolnosti, kako to život zaista nekada zna da namjesti, jednog dana kod Jova (prim. aut. slikar Jovan Jovo Ivanović (1932 – 2017) ) i mene je došao Branko Živković sa Cetinja, i sa njim je došla gospođa koja se predstavila kao Stanislava Blanda Bužan Bocarić. To je bila unuka Anastasa Bocarića. Ja sam joj predočila da se interesujem za djelo njenog djeda, a ona je bila oduševljena i rekla da želi da grad u kojem su rođeni uradi nešto kako bi se njihovo djelo približilo građanima Crne Gore, Budve i ljubiteljima umjetnosti. Obećala mi je da će kada se vrati u Rim da mi pošalje dokumentaciju koju je imala u svom stanu i to je i uradila”, navela je autorka.

Ivanović je podsjetila da je 1994. godine u Modernoj galeriji u Budvi upriličena prva velika retrospektiva Anastasa Bocarića, te da je tom prilikom izašao i prvi monografski katalog sa kolornom reprodukcijom.  Šest godina kasnije odrzana je izložba “Zlatni ramovi braće Bocarić”, koja je bila lijep povod da se spoje radovi dva brata, da bi 2006. godine bila organizovana izložba posvećena stvaralaštvu Špira Bocarića.

Autorka je iskazala zadovoljstvo što su tribine na Trgu između crkava bile ispunjene do posljednjeg mjesta, na čemu je zahvalila mnogobrojnoj publici.

“Hvala vam puno što ste došli i uveličali ovo veče, koje je možda i najznačajniji momenat u mom radu  istoričara umjetnosti. Taj period početaka crnogorske savremene umjetnosti nije obrađen kako je trebalo da bude i nadam se da ćemo rasvijetliti još neki lik vezan za početke našeg modernog slikarstva”, zaključila je Ivanović.

Na samom početku promocije prisutni su imali priliku da pogledaju film “Zlatni ramovi braće Bocarić”, koji je snimljen 1987. godine, u koprodukciji Kinema Sarajevo i Zeta filma, u režiji Vefika Hadžismajlovića. Tokom večeri prikazani su i kadrovi iz dokumentarnog filma “Gradovi i predjeli vrbaske banovine”, koji je 1937. snimio Spiridon Špiro Bocarić.

O monografiji

Monografiju “Putnici sa kistom” nova je knjiga iz izdavaštva Narodne biblioteka Budve, a štampanje je podrzala Turistička organizacija opštine Budva. U pitanju je dvojezična monografija prevedena na engleski jezik, a prevod su radile Danijela Bozović i Gordana Ljubanović iz budvanske Biblioteke.

Za fotografije su bili zaduzeni: Momir Matović, Lazar Pejović, Nenad Mandić, Radoje Jovanić I Foto boni Budva. Bibliografiju je uradila Vesna Pejović, dok je urednica izdanja Nevena Matijević Đuranović iz izdavačke kuće DPC Podgorica.

Biografija Dragane Ivanović

Dragana Ivanović, istoričarka umjetnosti i muzejski savjetnik, završila je Filozofski fakultet, grupa za istoriju umjetnosti u Beogradu. Karijeru je započela u Budvi kao prvi istoričar umjetnosti u svom gradu u RO „Stari grad“ gdje je sa stručnim timom sastavljenim od arhitekata, arheologa, inženjera, konzervatora, restauratora radila na obnovi budvanskog starog jezgra poslije zemljotresa 1979. godine. Po završetku radova, firma odlazi pod stečaj a Ivanovićeva prelazi u Kulturno-informativni centar , gdje radi kao kustos u Modernoj galeriji koja je bila smještena u bivšoj zgradi Zeta filma. Godine 1991. formiranjem JU „Muzeji, galerija i biblioteka“ Budva radi u Modernoj galeriji do 2012. godine kada svojevoljno napušta posao. Od 1996. do kraja radnog angažmana obavlja dužnost rukovodioca Galerije. Od 1985. god. piše za kulturne rubrike u Pobjedi i Primorskim novinama. Kasnije, dugi niz godina piše stručne tekstove za beogradski časopis Likovni život. Autor i organizator je velikog broja samostalnih i kolektivnih izložbi umjetnika sa ex jugoslovenskh prostora i Crne Gore.

Prvi put na prostoru crnogorske likovne scene organizovala je prezentacije djela: Nikole Graovca, Slikarstvo južnoslovenskih zemalja, Žena lik u slikarstvu, Savremeno slikarstvo u crnogorskim muzejima i galerijama, zatim prezentacije djela Olje Ivanjicki, Milana Tucovića, Vladimira Dunjića, Đorđa Crnčevića, Đorđa Ilića, Miodraga Vujačića Mirskog, Rajka Popivode, Rade Selaković, Todora Stevanovića. Bio je znatan broj tematskih izložbi u saradnji sa privatnim kolekcionarima i muzejskim institucijama. Još uvijek se pamte izložbe Težnja ka lijepom (iz privatnih kolekcija), Retrospektiva Milorada Bate Mihailovića, LJubinke Jovanović i mnoge druge. Sarađivala je sa Ivanom Simeunović Ćelić na monografiji Milo Milunović 1996. godine.

U Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu, pred znatnim brojem posjetilaca, slikara, kritičara, teoretičara umjetnosti, održala je uz projekciju, srtučno predavanje o nastanku, radu i dotadašnjim uspjesima budvanske Moderne galerije, koja je bila svrstana među najbolje na teritoriji Crne Gore i Srbije u oktobru 2000. godine. Povodom obilježavanja tridesetogodišnjice rada iste objavila je publikaciju III decenije Moderne galerije.

Autorka je preko pet stotina bibliografskih jedinica o slikarima i tekstova za kataloge, predgovora i tekstova u stručnim časopisima Škver i Paštrovski Almanah. Dugo vremena bavila se životom i djelom Marka K. Gregovića i Anastasa i Špira Bocarića.

Za monografiju Budva, 1996. napisala je tekst „Likovna umjetnost u Budvi i okolini“. Bila je selektor za likovni program Grada teatra 2004. i urednik monografije Jovan Jovo Ivanović 2018. godine.

Festival “Ćirilicom” nastavlja se večeras od 21 sat, kada će gost Trga između crkava biti pisac Vladimir Pištalo, o čijem stvaralaštvu će govoriti pjesnik, esejista, književni kritičar i putopisac Nenad Šaponja.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


17 + 7 =