U organizaciji Narodne biblioteke Budve, u utorak, 13. marta 2018. godine, promovisana je knjiga eseja “Po rubovima teksta” Dragana Radulovića. Izdavač publikacije je JU Narodna biblioteka Budve.
Knjigu su predstavili dr Predrag Zenović, Stanka Stanojević i autor kroz odgovore na pitanja.
Dragan Radulović je rođen 1969. godine u Cetinju. Objavio je zbirku priča „Petrifikacija“ (2001), roman „Auschwitz Café“ (2003), katalog groteski „Vitezovi ništavila ili Đavo u tranzicionom Disneylandu“ (2005), zbirku priča „Splav Meduze“ (2007) i dramu „Pejzaž do pakla ili propast kuće Marinkovića“ (2011). Eseje i prozu objavljuje u književnim časopisima i na internet portalima u Crnoj Gori i regionu. Odlomci iz njegovog romana, priče i eseji prevođeni su na engleski, slovenački, švedski, njemački, bjeloruski, italijanski i mađarski jezik. Svojom pričom zastupljen je u američkoj antologiji „Najbolje evropske priče 2013“. Za književno stvaralaštvo dobio je nagradu Grada-teatra „Stefan M. Ljubiša“ 2009. godine. Član je crnogorskog PEN-a, Crnogorskog društva nezavisnih književnika, a od maja 2013. godine predsjednik je Matice crnogorske.
Moderatorka večeri, pjesnikinja Stanka Stanojević je upoznala ljubitelje književnosti sa biografijom autora i kratkim sadržajem knjige eseja “Po rubovima teksta”. Knjigu otvara esej „Čekajući knjige sa carine“ u kome autor kritički tematizuje čitanje Njegoševe poezije, pogotovo „Gorskog vijenca“. Potom slijede eseji: „Opomene i upozorenja Danila Kiša“, „Antropološki pesimizam Mihaila Lalića“, zatim „Jeretičke linije Čeda Vulevića“ – esej o još jednom crnogorskom klasiku kojemu, kako autor ističe u Uvodu „književna slava za života nije bila posebno naklonjena“. Slijede: esej o hrvatskom pjesniku Albertu Goldštajnu – „Književne delicije Alberta Goldsteina”, zatim „Misterij proze Mirka Kovača“, „Građansko iskušavanje države Dragutina Lalovića“ i na kraju „Mišljenje i viđenje Vladimira Vukićevića“.
Nakon uvoda o autoru i knjizi, kratko se obratio Dragan Radulović i izrazio zahvalnost Narodnoj biblioteci Budve istakavši da je to kuća u kojoj je sticao prva intelektualna iskustva i prvo šire, bolje i kvalitetnije razumijevanje svijeta i čovjeka. Potom je svoje viđenje knjige eseja predstavio dr Predrag Zenović. Između ostalog kazao je “Njegoš, Kiš, Lalić, Vulević, Goldsteine, Kovač, Lalović i Vukićević tako su se, sabrani, našli u skicama njihovih svjetonazora i poetike – u peru Dragana Radulovića. Za taj kosmogonijski čin stvaranja novog svijeta i njegovih elemenata, u kulturi rascjepkanoj nacionalnim i palanačkim podjelama, autoru je bio potreban ne baš jednostavan spisateljski instrumentarij. Zato je vjerujem, i koristio trostruku aparaturu: znalačke strategeme jednog pisca, hermeneutiku filosofa i phronesis homo politicusa, zabrinutog za budućnost (i prošlost) svoje zajednice”. Izlaganje dr Predraga Zenovića objavljujemo integralno u video zapisu.
U nastavku, uslijedio je razgovor o knjizi u kome je autor odgovarao na pitanja koja su se odnosila na temu kome pripadaju književnici, zatim o crnogorskom klasiku Čedu Vuleviću za koga nažalost danas veoma mali broj ljudi zna.
Odgovarajući na pitanje o odnosu filozofije, književnosti i politike, Radulović ističe da je književnost neprekidno čitanje, filozofija užitak, a u posljednje vrijeme sve više se vraća filozofiji…”Ništa što sam napisao, nijesam napisao i objavio a da debelo nije bilo ozbiljno natopljeno politikom. Vitezovi ništavila, Aušvic kafe, Splav meduze, drama Propast kuće Marinkovića, sve je to i političko… Ako pišete dramu koja tematizuje Budvu i ovo graditeljstvo, ne možete a da ne primijetite da su akteri svega ovoga užasa proizašli iz određenih političkih staklenika. To što ja ne uzimam tri slova skraćenice, nego opisujem kontekst unutar kojeg se ti lišaji i te mahovine razvijaju, to je sasvim druga stvar, ali nikad ništa nijesam napisao a da nije bilo politički motivisano.”
Fragmente razgovora dr Predraga Zenovića i autora knjige Dragana Radulovića objavljujemo u video zapisu.
POŚETIOCI NA PREDSTAVLJANJU KNJIGE
