Moderna galerija – Otvorena izložba „Veronesi & more“

 

 

3. avgust 2018. godine

 

U četvrtak, 2. avgusta, u Modernoj galeriji u Budvi (JU Muzeji i galerije Budve) otvorena je izložba „Veronesi & more“.

Sinoćnji događaj otpočeo je obraćanjem Dušana Medina, koji je, u ime JU Muzeji i galerije Budve, pozdravio prisutne, bliže ih upoznao sa izložbom i vodio program tokom cijele večeri.

Direktorica Ustanove, mr Luciju Đuraškiović, istoričarka umjetnosti, obratila se sljedećim riječima: „U ime JU Muzeji i galerije Budve, želim Vam dobrodošlicu u našu Modernu galeriju na svečano otvaranje izložbe „Veronesi & more“, koju čine djela umjetnika iz Italije, nastala u sudbonosnom istorijskom trenutku, tokom četvrte decenije XX vijeka. Izložba je realizovana zahvaljujući dobroj saradnji naše Ustanove sa Galerijom „Espas la Stanca“ iz Bolcana (regija Alto Adiđe), prije svega sa gospođom Virdžinijom Đermozi i gospodinom Pietrom Marangoni, direktorom Galerije, a uz svesrdnu podršku gospođe Asje Zec, arheologa iz Padove, inače, porijeklom iz Budve. Kustoskinja izložbe „Veronesi & more“ je naša koleginica Jelena Đakonović, istoričarka umjetnosti, organizatorka Moderne galerije.“

Planirano je bilo da se na otvaranju izložbe obrati potpredsjednik Opštine Budva, gospodin Veselin Marković, koji je, nažalost, morao da otkaže učešće zbog zdravstvenih razloga, pa je njegov govor pročitao Dušan Medin: „Večeras je prava privilegija biti u Budvi, u Modernoj galeriji, na programu posvećenom umjetnosti i umjetnicima iz Italije. Italija je nama prijateljska zemlja i bliska nam je, sa njom smo dijelili i sa njom dijelimo, osim zajedničkog mora, mnoge vrijednosti, posebno one u domenu kulture i umjetnosti. Još od vremena Rimskog carstva, prostor istočne obale Jadrana, Dalmacije, Boke Kotorske i Budve, bio je u istoj državi i dijelio slična istorijska iskustva kao Apeninsko poluostrvo i „vječni grad“ – Rim, pa je zato i naš Muzej grada Budve bogat prebogat antičkim rimskim nalazima. Kultura i uprava tokom mletačke vladavine Budvom i okolnim prostorom (XV vijek do 1797. godine), ostavili su neizbrisiv trag na ovom gradu, a venecijanski krilati lavovi Svetog Marka još uvijek stoje na našim bedemima i simbolično „čuvaju“ Budvu. Takođe, naš lokalni govor obogađen je brojnim romanizmima, a posebno venecijanizmima, što je zbog navedenog razumljivo. Ne smijemo zaboraviti da nas sa Italijom veže i neraskidivo snažna spona – princeza Jelena Petrović, odnosno kraljica Elena di Savoja, velika humanitarka i ljubiteljka umjetnosti. Budva je grad u kom su Italijani rado i često viđeni gosti, a i grad pobratim je sa italijanskim gradovima, što dodatno učvršćuje naše političke, turističke, kulturne i svake druge veze, i pruža mogućnost stvaranja još boljih relacija.“

Izložbu je otvorila državna sekretarka Ministarstva kulture Crne Gore, Sandra Đurbuzović, umjetnica iz Budve, koja je u svom govoru istakla: „Ovom lijepom i edukativnom izložbom, produbljujemo i umnožavamo ljubav prema umjetnosti i kulturi među našim narodima, spajamo ljude iz tri vijeka zahvaljujući mreži požrtvovanih prijatelja, stručnjaka i posvećenika, ulazimo u srž najtananijeg, najintimnijeg onog što je činilo bića ova tri stvaraoca, važna za istoriju umjetnosti, čija djela su i poslije osamdeset godina iznenađujuće savremena i urbana, a mi posmatrači- ostajemo oplemenjeni tim čudesnim tragovima iz doba koje u istoriji civilizacije nazivamo modernim vremenima. Izložba „Veroneze & more“ predstavlja još jedan kvalitetan događaj na bogatoj kulturnoj trpezi Italije i Crne Gore. Posljednjih godina, italijanska strana je pokazala posebnu inventivnost predstavljajući crnogorskoj javnosti raznovrsne sadržaje svoje rasne kulture, te je tako naša publika dobila priliku da se upozna sa remek djelima svjetske umjetnosti, kao što je bio slučaj sa izlaganjem Karavađovog „Narcisa“ u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Zato, radujemo se ovom i budućim zajedničkim projektima.“

Na kraju se prisutnima obratio direktor galerije „Espas la Stanca“ iz Bolcana, Pietro Marangoni, koji se zahvalio svima iz budvanske Moderne galerije, posebno direktorici, potom zamjeniku ambasadora Italije u Crnoj Gori, Damianu Rampiniju, na podršci i prisustvu, kao i svim posjetiocima izložbe, podsjetivši na čuvenu sentencu Fjodora M. Dostojevskog „ljepota će spasiti svijet“, te dodao da svijet treba da spasi ljepotu, jer su ljepota, umjetnosti i kultura limfa života. „Luiđi Veronesi, Fausto Meloti i Mauro Ređani, su zajedno sa Lućom Fontanom utemeljili italijansku apstraktnu umjetnost, kada su 1934. godine potpisali Manifest apstraktne umjetnosti. Veliki dio radova koje večeras imate priliku da vidite, potiču iz perioda u kojem je Veronesi dolazio u Bolcano, kada se i družio sa Virdžinijom Đermozi, koja je večeras sa nama. Ove godine se obilježava 110 godina od rođenja Veronezija, kao i 20 godina od njegove smrti“, rekao je Marangoni.

 

Među brojnim prisutnima sinoć su bili u Modernoj galeriji zamjenik ambasadora Italije u Crnoj Gori, Damiano Rampini, istaknuti crnogorski umjetnik Dimitrije Popović, novinarka i publicistkinja Branka Bogavac Le Comte i mnogi drugi. Tokom sinoćnjeg programa, sve govore sa italijanskog i na italijanski jezik prevodila je Asja Zec. U muzičkom dijelu programa nastupila je pijanistkinja iz Budve, Marina Dinić, i izvela „River Flows in You“ (Yiruma).

Podsjećamo da je izložba za javnost otvorena do subote, 18. avgusta.

Više o izložbi „Veronesi & more“ iz pera galeristkinje Virdžinije Đermozi: „Tridesete godine prošlog vijeka bile su revolucionarne godine na italijanskoj nacionalnoj umjetničkoj sceni, Dok su nove i potpuno provokativne kulturne i likovne tendencije sebi stvarale put u drugim zemljama – poput, na primjer, suprematističkih eksperimenata Kazimira Maljeviča, Kompozicija Vasilija Kandinskog ili, pak, minimalističkih rešetaka Pita Mondrijana – u Italiji su tek tridesetih godina ti novi pravci doživjeli naglu ekspanziju. Paradoks je da se to odigralo upravo u zemlji kojoj je fašizam, koji je bio na vlasti, bio vrlo fokusiran na razvoj umjetnosti, arhitekture i filma. Upravo u tom periodu Luiđi Veronezi (Luigi Veronesi), zajedno sa Lućom Fontanom (Lucio Fontana), Osvaldom Lićinijem (Osvaldo Licini), Maurom Ređanijem (Mauro Reggiani) i Faustom Melotijem (Fausto Melotti) potpisuje „Manifest prve kolektivne izložbe italijanske apstraktne umjetnosti“ koji je održan 4. marta 1934. godine u Torinu. Njegova revolucionarna umjetnička djela, linearni i strogo geometrijski potezi ponovo su se našli na Trijenalu u Milanu 1936. godine. Otvoren je novi umjetnički diskurs – otpočelo je novo poglavlje italijanske umjetnosti. Sa Veronezijem, Ređanijem i Melotijem i njima sličnima, otpočeo je izuzetno bogat i strastven period cjelokupne italijanske kulture. Ova izložba, kojom će se prestaviti u svom punom kulturnom obimu, predstavlja omaž upravo tome. Veronezijevo umjetničko stvaralaštvo obilježilo je i naredne decenije i bilo primijenjeno u svim segmentima umjetnosti i kulture u Italiji, počev od pozorišta do fotografije, i tako dalje.“

Foto: JU Muzeji i galerije Budve