U subotu, 22. juna na Trgu pjesnika nastavljen je književni program 27. festivala “Grad teatar”. Autorsko veče na Trgu je imala autorka Lidija Vukčević, koja je predstavila svoj roman “Kiši li neprekidno nad Kotorom?”. Moderator je bio Velimir Visković.
Lidija Vukčević je rođena 1954.g. u Zagrebu. Diplomirala 1977. (jugoslavistiku i filozofiju), magistrirala 1985. i doktorirala 1995. iz područja humanističkih i društvenih znanosti na Katedri Srpske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stipendistica Andrićeve zadužbine 1983/84.g.
Od 2003/2004. priprema post-doc tezu na francuskom jeziku.
Niz godina radila kao profesorica-mentorica hrvatskoga jezika i književnosti u II. ekonomskoj školi u Zagrebu (1990.-2001). Vodila radionice: Stvaralačkog pisanja, Europa u školi, Lidrano, Retorička škola. Druga nagrada za srednjoškolski literarni rad na Cipru 1999.
Članica povjerenstava Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Zagreba i II.ekonomske škole.
Od 1983.-1987. lektorica za hrvatski i srpski jezik, književnosti i kulturu na Državnom sveučilištu u Milanu. Savjetnica za slavensku poeziju milanskom izdavaču Jacca-book.
Od 2001.-2004. lektorica za hrvatski, srpski i bošnjački jezik, književnosti i kulturu na Universite Stendhal u Grenobleu. Mentorstvo dvojici postdiplomanata.
Od 2004.-2006. viši predavač na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu za filološke kolegije i stvaralačko pisanje. Niz projekata na hrvatskom i francuskom jeziku za potrebe Učiteljskog fakulteta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Autorica 4-godišnjih izvedbenih programa za Hrvatski jezik i Srpski jezik za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i I. pravoslavne gimnazije u Zagrebu.
Autorstvo i realizacija izvedbenih programa prema Bolonjskome procesu za redovite i izborne predmete Sveučilišta Stendhal, Grenoble 3, Učiteljskog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uvođenje novih kolegija na Državnom sveučilištu u Milanu za Institut jezika i književnosti Istočne Europe.
2006.g. članica grupe «Ad hoc» Vijeća Europe u Strasbourgu. Radi kao ekspert za R. Hrvatsku na problemima favorizacije identitetskih različnosti mladih u školstvu. Sudjeluje na debatama Konferencije, izrađuje elaborat i nacionalni upitnik za R. Hrvatsku na francuskom jeziku u septembru 2006.
Zimski semestar 2006/07. vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Odsjek Južnoslavenskih jezika i književnosti, Katedra za srpski i crnogorski jezik i književnost za kolegij Jezične vježbe iz suvremenog srpskoga jezika.
U proljeće 2009. kao gostujuća nastavnica na Univerzi u Ljubljani, Filozofski fakultet, Odsjek jugoslavenskih jezika i književnosti. Ciklus predavanja iz suvremene hrvatske, bošnjačke, crnogorske i srpske književnosti na tom odsjeku, Odsjeku za komparativnu književnost i Odsjeku za slovenistiku.
Od 1983. objavljuje znanstvene radove, književnu kritiku, prijevode i eseje. Preko stotinu naučnih i stručnih recenziranih radova, sudjeluje na međunarodnim konferencijama i simpozijima.
Radovi pisani s kritičkog, komparativnog, filološkog, filozofskog ili povijesnog aspekta iz područja književnosti, jezika, metodike, filozofije, slikarstva, muzike.
Liriku i esejističko-filozofsku prozu objavljuje kontinuirano od 1992.godine.
Objavila preko stotinu eseja i poetskih ciklusa u domaćim i inostranim časopisima.
Održala nekoliko desetaka javnih predavanja i predstavljanja, u zemlji i inozemstvu.
Objavila /javno obranila – kao samostalne knjige:
Roman Bespuće Veljka Milićevića, – magistarska radnja 1985.
Boja šafrana, zbirka pjesama, Nakus, Samobor, 1992.
Romani Miloša Crnjanskog- doktorska radnja 1995.
Il velo, Pistoia, edicija pjesnici XX.stoljeća vlastiti prijevod na talijanski 1997.
Latinska knjiga, pjesme, SKD Prosvjeta Zagreb 1998.
Lepeza, pjesme, KPZ Podgorica 1999.
Pisma jednog teroriste jednom sadisti, epistol. roman,BKG, Beograd 2006.
Rječnik slučajnosti, lirska proza, Profil, Zagreb 2006.
Moj filozofski rječnik, Prosvjeta, proza, Zagreb, 2008.
Obične stvari, SKD Prosvjeta, proza Zagreb 2009.
Zagrljaj jezika, CDNK, poezija, Podgorica 2011.
Fabrika malih utopija, proza, HDP/Jesenski&Turk,Zagreb, 2011.
Kiši li neprekidno nad Kotorom? roman, Skener studio Zagreb, 2012.
Uvrštena u pet antologija hrvatske i srpske poezije i jednu zbirku ženske proze na makedonskom jeziku, Crnogorsku enciklopediju DANU, Hrvatsku književnu enciklopediju.
Objavljeni prepjevi s popratnim esejima:
-Na talijanski dvojezično:
-Poesie di Lidija Vukčević, ciklus od 22 pjesme i poetički esej „Sulla poesia e sulla realta“ u talijanskom časopisu Kamen’,br.14/1999.
-Pjesništvo Aleksandra Ristovića, s uvodnim esejem na talijanskom, Kamen’, n.29/ 2006. Codogno, Italija
-S francuskoga – Bleu comme une orange, Paula Eluarda, Književna republika, 8-10/2008., str.269.-285., uvodni esej: Paul Eluard: pjesnik ljubavi, poet revolucije i ciklus od 29 pjesama
S talijanskoga:
– Stranosti S.Penne, s talijanskog, Književna republika 1-3, 2010, 274-295, uvodni esej Čudesnosti, plahosti, stranosti Sandra Penne i ciklus od 47 pjesama iz zbirke Stranosti I.
– javna predavanja na talijanskome o južnoslavenskim piscima Meše Selimoviću, Ivi Andriću, Danili Kišu, Mirku Kovaču, Miroslavu Krleži, Milošu Crnjanskom
-Na talijanskome o pjesništvu Daniele Marcheschi i Amedea Anellija
-javno predstavljanje vlastite poezije na Universite Stendhal-Proljeće pjesnika2002.-dvojezičnoi u kafeu-biblioteci Diogenovo bure, jesen 2001.
– o suvremenim crnogorskim umjetnicima M.Lomparu, J.Brkoviću, D.Popoviću u crnogorskim i hrvatskim časopisima
– o suvremenim hrvatskim književnicima: M.Grčiću, T.Maroeviću, S.Šnajderu,V.Krmpotić
– niz naučnih radova o P.Petroviću Njegošu
Prijevodi u rukopisu:
-na talijanski: Kratke gramatike hrvatskog jezika za strance , J.Hamma, u suradnji s Laurom Catallucci i na francuski novele «A i B» D. Kiša u suradnji s Xavierom Tredjeuom
Aktivno poznaje talijanski, francuski i ruski jezik, uz južnoslavenske standardne jezike.
Od januara 2009. ima status slobodne umjetnice-profesionalne književnice.
Članica Hrvatskog društva pisaca, Matice crnogorske i Crnogorskog društva nezavisnih književnika.
Velimir Visković rođen je 20. februara 1951. u Drašnicama kraj Makarske. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Splitu. Diplomirao je 1973. jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977.
Od 1976. radi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu. Bio je član uređivačkog kolegija više leksikografskih edicija (Enciklopedija Jugoslavije, Filmska enciklopedija, Hrvatska enciklopedija), bio je glavni urednik prve hrvatske enciklopedije personalnog tipa, trosveščane Krležijane. Sada je glavni urednik Hrvatske književne enciklopedije. Uređivao je više časopisa; od 1985. do 2002. glavni je urednik književnog časopisa Republika; nakon raskola u OHK s dotadašnjim uredništvom časopisa 2003. godine nastavlja rad u časopisu pod naslovom Književna republika. Od 1992 paralelno uređuje i časopis Sarajevske bilježnice koji izlazi u Sarajevu. Bio je urednik u izdavačkoj kući Konzor, a sada u Profilu. Obnašao je odgovorne dužnosti u strukovnim organizacijama; bio potpredsjednik Hrvatskog centra PEN-a, te predsjednik Hrvatskog društva pisaca od osnivanja 2002. do travnja 2011.
Školske godine 1991/92 predavao je kao vanjski predavač na Fakultetu političkih znanosti (odsjek novinarstva), a od 2001. do 2003. predaje na Katedri za noviju hrvatsku književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gostovao je kao predavač na sveučilištima u SAD (Albany 1980; Austin i Edinbourgh 2000) . Sudjelovao je na nizu književnoznanstvenih simpozija, održao više stotina književnih predavanja i tribina u Hrvatskoj te u inozemstvu. Napisao je mnogobrojne predgovore i priredio knjige hrvatskih pisaca, bio je glavni urednik hrvatskog izdanja izabranih djela Ive Andrića, od 2000. godine glavni je urednik novog izdanja sabranih djela Miroslava Krleže. Uz leksikografski i književnohistoriografski rad, permanentno se bavi književnom kritikom: u književnim časopisima i novinama objavio je više od pet stotina rasprava, eseja i kritika. U enciklopedijskim izdanjima Leksikografskog zavoda te u edicijama izvan Zavoda objavio je oko tisuću leksikografskih članaka.”
U uvodnom dijelu književne večeri, Velimir Visković je iznio osnovne biografske podatke o autorici i o sebi. Nakon toga, približio je posjetiocima književne večeri sadržaj knjige “Kiši li neprekidno nad Kotorom?”. Govorio je i o dosadašnjem stvaralaštvu Lidije Vukčević, o njenim knjigama za koje napominje da one ne postižu astronomske tiraže, ne postaju bestseleri, ali je Lidija pisac koga vole i cijene drugi pisci, zahvaljujući prije svega finoći senzibiliteta, finoći ispreplijetanja intelektualnog sloja i finih pjesničkih slika koje se nalaze u njenim knjigama.
Zašto baš Kotor, koliko je učešće autobiografskog u ovoj knjizi kao i o još nekim detaljima iz stvaralaštva Lidije Vukčević možete saznati iz video zapisa djelova književne večeri. Na karaju predstavljanja na Trgu pjesnika, Lidija Vukčević je pročitala tekst Dimitrija Popovića, urednika romana “Kiši li neprekidno nad Kotorom?” i svoju pjesmu “Otići ću”.
VIDEO ZAPIS DIJELA KNJIŽEVNE VEČERI
Biografija Velimira Viskovića preuzeta iz afiša Grada teatra.