Trg pjesnika – Dragan Velikić

 

 

U utorak, 17. jula, na Trgu pjesnika nastavljen je književni program ovogodišnjeg festivala. Nastupio je jedan od najaktuelnijih predstavnika savremene srpske književnosti Dragan Velikić, koji je u Budvi predstavio svoj poslednji objavljeni roman “Bonavia”. Moderator je bio Ivan Radosavljević, urednik “Stubova kulture”

 

 Književno veče na Trgu pjesnika

 

Dragan Velikić

 

Dragan Velikić je rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je svjetsku književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. bio je urednik izdavačke delatnosti Radija B92. Pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas i Reporter. Od juna 2005. do novembra 2009. bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Romani: Via Pula (1988, 1989, 1990, 2008; Nagrada Miloš Crnjanski), Astragan (1991,1992,1996,2008), Hamsin 51 (1993, 1995), Severni zid (1995,1996; stipendija Fonda Borislav Pekić), Danteov trg (1997,1998), Slučaj Bremen (2001,2002), Dosije Domaševski (2003,2004) i Ruski prozor (2007, 15 izdanja, NIN-ova nagrada za roman godine, Nagrada Meša Selimović i srednjoevropska nagrada za književnost). Knjige priča: Pogrešan pokret (1983), Staklena bašta (1985) i Beograd i druge priče (2009). Knjige eseja: YU-tlandida (1993), Deponija (1994), Stanje stvari (1998), Pseća pošta (2006) i O piscima i gradovima (2010). Knjiga intervjua: 39,5 (2011). Knjige Dragana Velikića prevedene su na petnaest evropskih jezika. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama proze. Autor je Vremena knjige od jula 1993, a Stubova kulture od maja 1996. godine. Živi u Beogradu.

 

Ivan Radosavljević

 

 Ivan Radosavljević, urednik “Stubova kulture” je govorio o osobenom stilu Dragana Velikića. Za Velikića kaže da njegov rad čitaoci mogu lako prepoznati po njegovom karakterističnom muzičkom elementu koji njegova rečenica posjeduje. Osim toga tu je i niz drugih elemenata kao što su neka osobena emotivna čvorišta, neke prelomne situacije u koje autor postavlja svoje likove. To je tipologija likova koje autor uvršćava u svoje romane kao što su ljudi umjetnčkih sklonosti, intelektualci ili takozvani obični ljudi koji imaju bogat i zanimljiv duševni život, čija analiza ispunjava stranice romana  i maštu čitalaca.

U nastavku izlaganja Ivan Radosavljević je konretno govorio o knjizi “Bonavia”, a autor je čitao odlomke iz te njegove najnovije knjige.

 

VIDEO ZAPIS DIJELA PREZENTACIJE KNJIGE “BONAVIA”