Kritičko izdanje Ljubišinih sabranih djela predstavljeno publici Festivala „Ćirilicom“

 

05.09.2022.

 

Sabrana djela Stefana Mitrovog Ljubiše, kritičko izdanje predstavljena su sinoć na 6. Književnom festivalu „Ćirilicom“. Na promociji na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu, govorili su prof. dr Aleksandar Jerkov, akademik prof. dr Siniša Jelušić i književni kritičar i izdavač Gojko Božović, a moderator večeri bila je Stanka Rađenović iz Narodne biblioteke Budve.

Kritičko izdanje obuhvata pet knjiga: „Boj na Visu, prevodi i ogledi“, „Pripovijesti crnogorske i primorske“, „Pričanja Vuka Dojčevića“, „Govori i članci“ i „Pisma“, a izdavači su Narodna biblioteka Budve, Obodsko slovo i Štampar Makarije u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom „Svetozar Marković“ iz Beograda.

Direktor Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“, prof. dr Aleksandar Jerkov, koji je autor odeljka „Umesto predgovora“ u Knjizi prvoj, istakao je da ovo izdanje ima složenu organizaciono-tehničku predistoriju. Budvanska Biblioteka i Biblioteka „Svetozar Marković“, kako je naveo, pokrenule su lijepu saradnju, uz temeljni ugovor koji obezbjeđuje modalitete zajedničkog djelovanja.

„Saradnja je išla u različitim pravcima i u jednom trenutku došli smo do tačke da bismo mogli da napravimo ovakav poduhvat. Ja sam proveo nekoliko lijepih ljeta radeći u Žiriju „Stefan Mitrov Ljubiša“, kad smo se na drugi način bavili nekim izdanjima i priredio sam knjigu „Mediteranskih priča“ Milorada Pavića, koja je proizvod svega toga. Tako da imam jedan osjećaj za Ljubišu koji je posebno pričvrstio moj divni i za mene neumrli Novo Vuković, koji je obožavao Ljubišu na poseban način. Vuković me uvukao u svijet Durmitora, Crne Gore, pričanja, u jedan svijet predanja. To je radio sa neodoljivim šarmom, da je za mene Ljubiša neraskidivo povezan sa Novom, koji je, kao što znamo, priredio jednu od ovih knjiga, onako kako se one priređuju u kritičkom izdanju, sa kompletnim aparatom, objavio studiju, napisao izvode iz studija na dva različita načina. Sa velikom pažnjom razradio je lik Vuka Dojčevića, pokazujući njegove karakterne osobine i sve njegove specifičnosti, istovremeno karakterološki doprinoseći jednoj vrsti razumijevanja tipova ljudi kakve mi kroz prošlost prepoznajemo. Kada sve to stavite skupa, uz još nekoliko dragih prijatelja koji sarađuju, vi dobijate jasnu ideju. Idući u susret 200. godini od Ljubišinog rođenja i imajući na umu sve, nekad i mučne, kontroverze koje imamo ovdje posljednjih godina, mi svi znamo da Ljubišu kao čvrst temelj našeg samorazumijevanja treba da stavimo pred nas. Tako smo došli do ovog projekta i ja zahvaljujem svima koji su u tome učestvovali“ kazao je Jerkov , istakavši da pred čitaocima nije strogo akademsko izdanje, već jasna, pročišćena knjiga sa standardizovanim kritičkim tekstom, objavljena kao prilog da je Ljubiša danas poetički i knjizevno-istorijski aktuelan.

Akademik, prof. dr Siniša Jelušić večerašnju promociju ocijenio je kao izuzetan događaj za našu kulturu, i kao vrh ovogodišnje manifestacije „Ćirilicom“. Kada su Ljubišina Sabrana djela u pitanju, pohvalio je  doprinos urednika Radomira Uljarevića, Mile Baljević i Aleksandra Jerkova.

„Mi imamo izdanje u pet knjiga Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i troknjižje koje je objavio Kulturni centar Budva. Ja već sada vjerujem da je ovo do sada najpotpunije izdanje i da se suočavamo sa nekom vrstom neprekidne progresije odnosa prema samom Ljubiši, koja vrhuni u objavljivanju ovakve cjeline njegovog djela. Ljubiša nije pisac koji se lako čita, to odmah treba znati, nego je pisac kojem treba posvetiti potpunu pažnju i koncentraciju. Nema sumnje, kao neka vrsta aksioma od koga polazimo jeste da je Ljubiša aktuelan, saprisutan i meni se inače čini da se on i dalje pokazuje neobično teorijski zanimljivim i podsticajnim. Ja mislim da Ljubiša nije do kraja pročitan autor i da nisu izvedena i analizirana sva njegova značenja. Tu bi trebalo uključiti moderne teorije, prije svega Ekovu teoriju opere aperte, otvorenog djela koje nam daje velike mogućnosti da idemo dalje i da se u toj nekoj korespondenciji između čitaoca, recepcije teksta i samog teksta može doći do novih značenja. Meni se čini da je on i dalje vrlo otvoren pisac i da postoji mogućnost novih istraživanja i rezultata. Posebno bogatstvo predstavlja jezik. Ja ne znam da li je predviđen u okviru ovog izdanja, ali jedna dopuna bi se mogla napraviti sa izvrsnim rječnikom Ljubišinog djela. Zanimljivo je da Ljubiša nikada nije govorio o književnosti kao posebnom izrazu, kao o fikciji, imaginaciji, stvaralaštvu, autonomiji. Napotiv, on želi da zabilježi, da sačuva, gotovo da arhivira ono za šta je mislio da „neumitno propada“, a u tome je to veliko bogatstvo i treba ga sačuvati. Tako da u velikoj mjeri tu imate neku vrstu poetičke dokumentarnosti na kojoj on racionalno insistira, a ispod te racionalnosti izbija nešto drugo, a to je zaista autentično književno djelo koje ne isključuje aspekt dokumentarnosti, nego ga čak uveliko produbljuje. To je ogromno bogatstvo mitsko-etonografsko-antropološke ravni njegovog djela i tu smo, rekao bih, čak i na početku i mogli bi se očekivati dalji rezultati. U tom smislu su dobra očekivanja decembarskog skupa gdje ćemo imati još jedan razgovor o tada ovom kompletiranom izdanju ovih djela“, govorio je Jelušić.

Književni kritičar i izdavač Gojko Božović istakao je da nas trenuci čine privilegovanim, i da je ovo takav trenutak u kojem u Ljubiši govorimo u Starom gradu, na prostoru o kojem je pisao i gdje je naseljavao svoje junake. Budva, Maini, Paštrovići, Pobori, Drobni pijesak i Sveti Stefan su, prema njegovim riječima, mikrokosmos iz kojeg kreće svijet Ljubišine proze, ali se tu ne zaustavlja, što je posebna dragocjenost.

„Privilegovani smo i zbog toga što govorimo i o Sabranim djelima Stefana Mitrovog Ljubiše, koja u ovom trenutku imaju pet objavljenih knjiga i zajedno sa još dvije knjige izabranih kritika one će predstavljati sumu Ljubišinog rada zajedno sa nekim od najvažnijih tekstova koji su o njemu pisani različitim povodima i sa različitim ambicijama. Mi, dakle, govorimo o jednom pravom primjeru kapitalnog izdavaštva, jer se objavljuju djela pisca koji je, istina, objavljivan i u nekim ranijim izdanjima, ali čini mi se da pisac Ljubišinog formata mora da bude neprestano prisutan među čitaocima, u bibliotekama i u knjižarama, i to u različitim izdanjima, od pojedinačnih do ovakvog veoma pouzdanog izdanja u kome se nalazi cijeli Ljubiša i u kojem možemo da pratimo njegov književni, ljudski i politički razvoj. Sve to daje mogućnost da mi prepoznamo jedan književno-istorijski lik iz ne tako dalekog vremena, ali da ga prepoznamo u cjelini onog što je on u svom vremenu značio i bio. Kada pogledamo ovih pet knjiga, možemo da vidimo kako se Ljubiša u njima mijenjao, ali i njega kao potpunog pisca gotovo svih žanrova. On je počeo jednim spjevom „Boj na Visu“, potom prelazi na pisanje pripovjedaka kroz „Pripovjesti crnogorske i primorske“ i „Pričanja Vuka Dojčevića“, a to mu nije bilo dovoljno nego je uporedo sa tim pisao tekstove u kojima je nastojao da razumije najbolju tradiciju koju neposredno nasljeđuje – Njegoša, pa onda one koji su stariji od Njegoša, zatim i usmeno nasljeđe. Kada danas čitamo njegove političke govore u skupštinama u Zadru, Beču ili Trstu, možemo vidjeti da su to zapravo tekstovi koji imaju naročitu književnu vrijednost. Naša politička kultura, nažalost, nije duga, a naša parlamentarna istorija još manje, ali ako bi se pravio najstroži mogući izbor važnih govora u istoriji srpskog parlamentarizma, onda bi Ljubišini govori tu imali naročito mjesto“, naveo je Božović.

Četranesto, pretposljednje veče Festivala „Ćirilicom“, koji organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruzenje izdavača i knjizara Crne Gore, na programu je večeras od 21 sat, kada će publika na Trgu između crkava imati priliku da pogleda pozorišnu predstavu o Mitrofanu Banu „Čovjek visine“.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


5 + 3 =