Grad teatar – Predstava „Životinjska farma“

 

Grad teatar Budva - 29

 
 
29.06.2015.

GRAD TEATAR BUDVA

 

Sarajevski ratni teatar (SARTR)

Džordž Orvel

“ŽIVOTINJSKA FARMA”

Režija: Dino Mustafić

 

U poneđeljak, 29. juna 2015. godine, na sceni između crkava izvedena je predstava „Životinjska farma“ Sarajevskog ratnog teatra, po poznatom tekstu Džordža Orvela, a u režiji Dina Mustafića.

 

Predstava Zivotinjska farma - 1

Predstava Zivotinjska farma - 2

 
Režija: Dino Mustafić

Dramaturgija: Željka Udovičić Pleština, Dubravka Zrnčić-Kulenović

Scenografija: Vedran Hrustanović

Kostimografija: Lejla Hodžić

Muzika: Vladimir Pejković

 

Predstava Zivotinjska farma - 3

Predstava Zivotinjska farma - 4

 

Igraju:

Ejla Bavčić Tarakčija,
Snežana Bogićević,
Sonja Goronja,
Mirela Lambić
Ana Mia Milić,
Maja Salkić,
Amila Terzimehić,
Benjamin Bajramović,
Ermin Bravo,
Adnan Goro,
Adi Hrustemović,
Sead Pandur,
Enes Salković i
Igor Skvarica

 

Predstava Zivotinjska farma - 5

Predstava Zivotinjska farma - 6

 

O PREDSTAVI:

Reditelj Mustafić o radu na ovoj predstavi kaže: “U BiH se manipuliše istinom radi zaštite materijalne dobiti određene manjine, a zastrašivanjem od drugih, ljudi se drže u pokornosti. To je orvelovski svijet, nama vrlo blizak, ispranih mozgova naroda, od etnonacionalista i etnokapitalista koji drže pod kontrolom prirodni instikt za pobunom protiv nepravde i gladi. Naša predstava slika svijet koji prepoznajemo kao košmar ‘moralnog svinjca’ kada se ruše sve norme ljudskog ponašanja, kada politička pragma i kalkulanstvo uništava plemenite i velike ideje jednakosti i humanizma. Orvel ne ostavlja puno prostora optimizmu, jer nas opominje koliko su totalitarne države slične teokratskim i koliko se današnje ‘velike’ demokratije sve više približavaju metodama totalitarnog vladanja u kojima se svaka sumnja ili bunt spram vladajuće kaste tumači kao terorizam, subverzija ili neprijateljstvo. Ernesto Sabato je u svojim zapisima ‘Prije kraja’ ustvrdio: ‘Samo oni koji su u stanju da utjelotvore utopiju biće sposobni za odlučujuću borbu, da se nadoknadi izgubljeni dio čovječanstva. U pozorištu još uvijek sanjamo i živimo svoje utopije, pobune i nadanja da svijet može biti drugačiji nego što ga živimo. Time ispunjavamo svoj zavjet ‘Prije kraja”. (sartr.ba)

 

Predstava Zivotinjska farma - 7

Predstava Zivotinjska farma - 8

 

Dubravka Zrnčić Kulenović, dramaturg predstave, o radu na ovoj predstavi je zapisala: „Ogorčeni i gnjevni, željni bijega od realnog, svi smo pristali i da se valjamo u blatu i da javno skidamo odjeću da bismo pokazali da smo samo ljudi (a ne bogovi!), da pronađemo riječi i punim glasom pjevamo himnu, da nemamo samo jednu ulogu već da prihvatimo svaku jer smo jedinstveni u namjeri, da svojim različitostima u vjeri, nacionalnoj pripadnosti i stvaralačkom i životnom iskustvu budemo Umjetnici, pa makar i u siromašnom teatarskom toru, da se umjetnički pobunimo, te da vlastima damo priliku da se “late pištolja čim čuju za riječ kultura”, baš kao što je onomad i Gering izjavljivao. Proces rada je bio izuzetno naporan, ali i provokativan, jednako glumcima kao i svim saradnicima. Zadat je bio Orvelov roman, a put do predstave je podrazumijevao da na osnovu predloška (Željka Udovičić Pleština) i koncepta da glumci budu spremni igrati svaku ulogu u komadu, kreiramo takav scenario koji se temelji na improvizacijama glumaca te, vođeni rediteljskim indikacijama, otvorimo i prostor svim saradnicima da umjetnički dograđuju i artikuliraju prvobitnu ideju Dine Mustafića. Kako se radi o angažiranoj predstavi, političkoj alegoriji, neophodan je bio ovakav proces i maksimalni kreativni angažman, prvenstveno glumačkog ansambla, jer jedino sa jasnim i osvještenim stavom, treba steći i imati umjetničkog i intelektualnog pokrića i stati pred publiku, dozvoliti joj da te biraju bilo kao svinju, ovcu ili konja, znajući da se svaka životinja nalazi i u publici.“ (sartr.ba)

 

Predstava Zivotinjska farma - 9

Predstava Zivotinjska farma - 10

 

O REDITELJU:

Dino Mustafić, je rođen 6. jula 1969. godine u Sarajevu, bosanskohercegovački je filmski i pozorišni režiser. Dino Mustafić je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Režija i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek Opšta književnost i bibliotekarstvo. Direktor je Internacionalnog teatarskog festivala MESS Sarajevo. Režirao je dokumentame filmove, muzičke programe i pozorišne predstave. Njegov prvi igrani film “Remake” po scenariju Zlatka Topčića doživio je svjetsku premijeru na Intemacionalnom filmskom festivalu u Roterdamu 2003. godine gdje je izabran među pet najboljih filmova Festivala. Predstave Dine Mustaflća izvođene su u mnogim teatarskim centrima na ex-jugoslovenskim prostorima, te na festivalima u Njemačkoj, Egiptu i Italiji. Film “Remake” je nagrađen za najbolji debitantski film i najbolje glumačko ostvarenje u San Francisku i nagradom “One future award” u Minhenu. Predstave “Pukovnik Ptica”, “Četvrta sestra” i “Helverova noć” nagrađene su nagradom “Ključ Tmača” koju dodjeljuje časopis za dramu, teatar i odgoj TmačaArt. “Helverova noć” je nagrađena i na festivalima u Kairu, Rijeci i Prištini, te je time ušla u historiju Kamemog teatra 55 kao najnagrađivanija predstava.

 

Predstava Zivotinjska farma - 11

Predstava Zivotinjska farma - 12

 

O PISCU:

Džordž Orvel -Erik Artur Bler je engleski romanopisac i novinar koji je ostao mnogo poznatiji po svom pseudonimu Džordž Orvel. Njegova djela karakterišu prirodna bistrina i duhovitost, duboko uvjerenje u postojanje društvene nepravde, strast za jasnoćom izraza kao i vjerovanje u demokratsko društvo. Orvel se bavio književnom kritikom i polemičkim novinarstvom. Najpoznatiji je po svojoj antiutopiji “1984.” i alegorijskoj priči “Životinjska farma” iz 1945. godine. Zajedno uzev, ova dva djela prodata su u više primjeraka nego bilo koje druge dvije knjige nekog pisca iz XX veka. Erik Artur Bler je rođen 1903. godine u indijskom selu Motihari, blizu granice sa Nepalom.

 

FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS