Muzeji i galerije Budve – Predstavljene knjige prof. dr Žike Bujuklića


U poneđeljak, 28. februara 2022. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ održano je predstavljanje knjiga  Statut Budve i Pravno uredjenje srednjovjekovne budvanske komune autora prof. dr Žike Bujuklića. O knjigama prof. Bujuklića su govorili dr Mirjana Blagojević, akad. Siniša Jelušić i autor. Program je dio kulturne manifestacije „Ljubišini dani“ kojom se obilježava 200 godina od rođenja znamenitog pisca i političara iz Budve i Paštrovića – Stefana Mitrova Ljubiše (1822–2022).

Na samom početku se ispred JU Muzeji i galerije Budve obratila Itana Lalović, koja je najavila učesnike programa, i pročitala obraćanje Dušana Medina, arheologa iz Petrovca, koji je bio spriječen da učestvuje: „Prilika večerašnjeg okupljanja u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ je veoma posebna, jer se nakon više godina pa i decenija, budvanskom gradu „vraća“ storija o njegovom srednjovjekovnom Statutu – najvišem pravnom aktu koji je stoljećima bio u upotrebi u ovoj komuni. U vjekovima koji su uslijedili sve verzije Statuta i njegovih prepisa, spletom različitih istorijskih okolonosti, izmještene su van zidina grada, daleko od Budve, gdje se i danas nalaze. Dopustite samo da uzgred spomenem, na tragu najnovijih naučnih saznanja koje je dr Zlata Marjanović iznijela na stranama 53 i 54 svoje novoobjavljene monografije, nedavno štampane u izdanju JU Muzeji i galerije Budve – da je upravo Stefan Mitrov Ljubiša, tada opštinski sektetar, zime 1854. ovjerio kupovinu prepisa gradskog Statuta od strane Mijata Sabljara iz Dubice na Uni, čijem je putešestviju po Primorju autorka posvetila svoju knjigu. Eto još jedne povezanosti velikog Ljubiše s temom današnjeg skupa. Nakon gotovo vijek i po od tada upravo je zahvaljujući preglaštvu posvećenih istraživača, poštovalaca i znalaca budvanske prošlosti – Nikole Vučkovića, dr Miroslava Luketića, kao i našeg cijenjenog autora, prof. dr Žike Bujuklića, drevni Statut grada Budve, makar i simbolično, posredstvom njihovih prevoda, priređenih izdanja i kritičkih komentara, krajem XX vijeka ponovo vraćen Gradu „na velika vrata“.

Dr Mirjana Blagojević, inače učenica prof. dr Žike Bujuklića, govorila je o djelu Pravno uredjenje srednjovjekovne budvanske komune, ali se osvrnula i na profesorski rad Žike Bujuklića i na uspjeh koji je ostvario na ovom polju: „Ova knjiga nastala je na osnovu profesorove magistarske teze, i zapravo predstavlja proširenu magistarsku tezu, kojom nisu bile obuhvaćene određene odredbe. Osnova ove knjige je Staut Budve, koji je prof. Bujuklić priredio sa dr Miroslavom Luketićem, i na sreću se očekuje novo izdanje ove knjige uskoro. Budvanski Statut je nastao u XIV vijeku u periodu vladavine Nemanjića, a neke njegove odredbe su bile na snazi do vladavine Austrougarske i XIX vijeka. Statutom je Budvi priznat samostalni Status, koji nije bio kao onaj koji je imao Kotor – bio je manji.“

Akademik Siniša Jelušić je o radu prof. dr Žike Bujuklića govorio iz aspekta jezika prava, naglašavajući da je jezik i stil koji prof. Bujuklić koristi u svojim djelima čist, precizan, živ, dinamičan, da se osjeća korespodencija sa književnim disciplinama. Akademik Jelušić se osvrnuo na odredbe Statuta koje su bile posebno interesantne, dublje ih analizirajući.

Prof. dr Žika Bujuklić je govorio o motivima koji su ga podstkli na bavljenje istorijom Budve: „Kada sam započinjao pisanje knjige Pravno uređenje srednjovekovne budvanske komune“ upustio sam se u mukotrpno traganje za dalekom prošlošću ovoga grada, želeći da od zaborava otrgnem bar delić istine o tome kako se tada živelo u uskim mediteranskim uličicama, na koji način se trgovalo na pjacetama, kako su se njegovi stanovnici venčavali, nasleđivali, sudili se, kako su obrađivali zemlju i vinograde izvan zidina, kako su birali organe komunalne vlasti i na koje su sve načine odlučno branili svoja autonomna gradska prava od moćnih suseda. Tada sam došao do gorkog saznanja da sem srednjovekovnog gradskog statuta iz vremena Nemanjića (odnosno njegovog kasnog prepisa na italijanski jezik) i nekoliko sačuvanih dokumenta, drugih izvora o tom periodu nema. (…) Međutim, to ne znači da oni koje interesuje novija prošlost ovoga grada ne mogu naći značajne dokumente koji, i kada ih ne krasi velika starina, ipak mogu pružiti dragocene podatke istraživačima različitih struka – istoričarima, pravnicima, etnolozima, sociolozima, lingvistima itd. Uz to, pojedina svedočanstva postaju još značajnija za istraživača ukoliko su i lično vezana za prošlost njegove porodice. Upravo sam se i sam našao u takvoj situaciji kada sam želeo da doprem do svojih dalekih budvanskih predaka čudnog prezimena – Čalak.“ Prof. Bujuklić je izrazio žaljenje što se niko nakon njega nije dublje pozabavio ovom temu, uz nadu da će novo izdanje knjige Statut Budve koje je u pripremi, podstaći interesovanja za dalja istaživanja.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


8 − one =