Na sjednici održanoj 11. 11. 2015. žiri, koji je radio u sastavu Vida Ognjenović, reditelj i pisac, Janko Ljumović, producent i vanredni profesor na FLU Cetinje i Merin Smailagić, slikar i umjetnički direktor festivala „Grad teatar“, odlučio je da nagradu „Grad teatar“ za pozorišno stvaralaštvo za 2015. godinu dodijeli glumici Varji Đukić.
U Obrazloženju odluke se navodi: „Varja Đukić misli i živi pozorište koje osobeno, hrabro i istraživački donosi najviše rezultate. Nagrada za dramsko stvaralaštvo ’Grad teatar’ potvđuje značaj uloga koje je Varja Đukić ostvarila u predstavama festivala ’Banović Strahinja’, ’Jerma’ i ’Ribarske svađe’. Uloge u pomenutim predstavama, i posebno uloga Žene u predstavi ’Banović Strahinja’ dio su memorije koja slavi moć pozorišta. Ukupan glumački i autorski rad Varje Đukić u savremenom pozorištu emanira visoke umjetničke standarde izuzetne scenske poetičnosti, a posebno ističemo i ostvarenu kulturološku misiju niza važnih umjetničkih i kulturnih projekata koje autorski ili urednički potpisuje“.
Na sjednici održanoj 09. 11. 2015. godine žiri, koji je radio u sastavu mr Božena Jelušić, profesorica književnosti i medijske pismenosti, predsjednica, prof. dr Sonja Tomović Šundić, filozof i univerzitetski profesor i Ranko Pavićević, novinar, odlučio je da ovogodišnju nagradu „S. M Ljubiša“ za književno stvaralaštvo dodijeli piscu Zuvdiji Hodžiću.
U Obrazloženju odluke se navodi: „ Žiri za dodjelu književne nagrade „Stefan Mitrov Ljubiša“ je odlučio da nagrada 2015. godine pripadne pipovjedaču i pjesniku Zuvdiji Hodžiću. Riječ je o autoru koji na temeljima tradicije, a u postmodernističkom maniru, spaja istočni i zapadni civilizacijski krug u potrazi za jedinstvenim smislom čovjekove egzistencije.
U prozi Zuvdije Hodžića uočljivi su inovativni naratološki postupci, u kojima uporedo postoje elementi dokumentarnog i autobiografskog, istorijskog i mitskog, refleksi drevne i moderne literarne tradicije. Fragmentarnost njegove proze vuče korijene iz istočnjačke tradicije, kojoj duguje i potrebu da katkad posegne za hipertekstom kao “iluminacijom” djela. Citatnost i kolažiranje teksta stavljaju ga u kontekst evropske tradicije, a u južnoslovenskoj književnosti osobito uz nasljeđe Iva Andrića i Meše Selimovića. Stoga o Hodžićevom djelu takođe možemo govoriti kao o mudrosnoj prozi.
Ukoliko bi se tražio jedinstveni hronotop Hodžićevih djela, bila bi to svakako granca, kako u geografskom tako i u simboličkom smislu: kao mjesto sukoba i susreta svijetova. Istrajno opredjeljenje za granicu kao za most i tačku spajanja potvrđuju njegovi junaci, porijeklom iz svih civilizacijskih, nacionalnih, jezičkih i religijskih krugova.
Postmodernistički realizam Zuvdije Hodžića možemo odrediti i kao magijski realizam, kojim pisac sjedinjuje Mediteran, Balkan i mitsku prošlost. Njegov roman je pohvala mješovitosti i priča o potrazi za jednim i jedinstvenim stablom kojem svi ljudi pripadaju na uzanoj granici koja ih dijeli od rođenja do smrti. Na taj način on postaje istinski sljedbenik Stefana Mitrova Ljubiše i nagrade koja se po njemu imenuje.
Zuvdija Hodžić nije autor prebogatog opusa, ali je svako njegovo djelo antologijske vrijednosti i značaja za našu književnost. Zbog toga je Zuvdija Hodžić reprezentativni autor moderne crnogorske književnosti i kao takav, nezaobilazan je autor u crnogorskim gimnazijskim programima iz književnosti. To neprekidno generiše nova čitanja njegovih ostvarenja, kako iz ugla književne kritike tako i mlade čitalačke publike, koja na stranicama njgovih djela nalazi dokaze da humanističke vrijednosti literature mogu da ukinu granice i uspostave veze prihvatanja i razumijevanja među ljudima“.
Nagrade će biti uručene na svečanoj sjednici povodom proslave Dana Opštine Budva, 22. novembra 2015. godine.
Fotografija Zuvdije Hodzica preuzeta sa sajta okf-cetinje.org