Manifestacija “Dani umjetnika Budve”, koju realizuje Turistička organizacija opštine Budva, počela je na Trgu pjesnika 18. jula 2015. godine. Održava se treću godinu za redom, a posvećena je lokalnom stanovništvu, stvaraocima iz Budve i budvanskim aktuelnim temama.
U srijedu, 22. jula, na programu Dana umjetnika Budve bila je promocija monografije “Ikone u Crnoj Gori” – Budvanske ikone. U promociji monografije su učestvovali autor Aleksandar Čilikov i Lazar Pejović. Moderator je bio Slobodan Bobo Mitrović.
Dr Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti.
Vanredni profesor Univerziteta Crne Gore – predavač iz oblasti opšte i nacionalne umjetnosti na više fakulteta u zemlji i inostranstvu. Autor je niza elaborata iz domena zaštite kulturnih dobara, studija i rasprava iz oblasti teorije i istorije umjetnosti, te scenarija za dokumentarne filmove iz oblasti umjetničke kulture. Do danas je objavio monografije: „Paštrovske crkve i manastiri -zidno slikarstvo”; „Pravoslavni manastiri Crne Gore”(sa T. Pejović); „Crkve i manastiri basena Skadarskog jezera” i „Ikone u Crnoj Gori”. Učesnik je brojnih naučnih tribina i simpozijuma, predsjednik Društva istoričara umjetnosti Crne Gore i stalni saradnik CANU. Živi i radi na Cetinju.
Lazar Pejović
(Cetinje, 1969), diplomirao na Fakultetu Likovnih umjetnosti Cetinje 1996g. Magistrirao na Fakultetu Primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu, 1998.g. Od 2005.godine radi kao profesor fotografije na Fakultetu likovnih umjetnosti u Cetinju. Umjetnički rad uglavnom oslanja na fotografiju i fotografske instalacije. Izlagao na velikom broju značajnih izložba u zemlji i inostranstvu. Pored umjetnosti bavi se dizajnom, grafičkom produkcijom i uredništvom u izdavaštvu. U poslednjih nekoliko godina bio je fotograf, autor dizajna, urednik u više značajnih izdavačkih projekata iz oblasti kulture i turizma, među kojima je i knjiga “Ikone u Crnoj Gori”.
Slobodan Bobo Mitrović
1944- Rođen u Budvi; Školovanje u Budvi i Titogradu (Podgorici); 1963.Upisao Arbitektonski fakultet u Beogradu; 1967.Počeci bavljenja enterijerom i primijenjenim umjetnostima, grafičkim dizajnom i učestvovanje na jugoslovenskim arhitektonsko-urbanističkim konkursima; 1971. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
1974 -1985. Poslovi u ENERGOPROJEKTU i ŠIPADU u Beogradu na velikim projektima:programiranja, planiranja, urbanizacije, projektovanja i izvođenja radova za objekte u inostranstvu i zemlji – Sajam u Lagosu, Carinarnica u Dar el Salamu, Hotel Nil u Ugandi. Poseban rad na analizi tržišta i projektovanja lakih montažnih sistema. Nekoliko nagrada na arhitektonskim konkursima.
1979 Katastrofalni zemljotres u Budvi i usmjeravanje ka kulturnoj baštini, od rođenja izraženom afinitetu.
1985 – 2002. Povratak iz Beograda u Budvu. Osniva veliku umjetničku radionicu ukrasne keramike i keramoplastike u Buljarici. Dominantno se bavi dizajnom, marketingom i enterijerom. Radionica prerasta u fabriku sa 73 majstora i radnika, sa prestižnim nagradama iz oblasti kulturoloških programa, dizajna i kvaliteta. Veliki marketinški projekti valorizacije turizma i privrednih organizacija -Montex, Montenegro, Žitopromet Spuž. Seminari, okrugli stolovi i radionice iz oblasti kulturne baštine. Član prvog osnivačkog umjetničkog savjeta Grad teatra 1986god. Francuska izdavačka kuća «Les editions Arts et Images du Monde« svrstava Mitrovića u ediciju «Les Artistes et Maitres du XX siecle». Izlagač, u selekciji dva Svjetska Trijenala male keramike u Zagrebu.
2003 – 2007. Direktor Rebuličkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture na Cetinju. Rad na projektima rekonstrukcija, upravno pravnom ustrojstvu spomenika kulture međunarodnim seminarima, problematizovanju konzervatorskih doktrina, istraživanju i popularisanju kulturne baštine Crnoj Gori, publicistici.
Na početku razgovora o monografiji “Ikone u Crnoj Gori”, moderator Slobodan Bobo Mitrović je predstavio sagovornike pośetiocima na Trgu pjesnika. Prof. dr Aleksandar Čilikov istoričar umjetnosti je tekstopisac monografije, a prof. mr Lazar Pejović je radio fotografije, grafičku obradu, dizajn i likovni je urednik.
Budva je oduvijek imala puno prijatelja, a među njima je sigurno Aleksandar Čilikov. Dugo vremena se bavi kulturnom baštinom, a u zadnjoj deceniji je napravio četiri knjige koje su bazične za kulturnu baštinu Crne Gore, kazao je Slobodan Bobo Mitrović.
Lazar Pejović je takođe nezaobilazno ime kad je u pitanju reprodukcija i fotografija muzealija i kompletnih umjetničkih djela u Crnoj Gori, naglasio je Mitrović.
U monografiji “Ikone u Crnoj Gori”, Aleksandar Čilikov je dao opširan prikaz istorije ikone od devetog vijeka, preko srednjeg do novog vijeka, a Lazar Pejović je napravio neobičan prelom preko koga čitaoca prvo uvodi u lokaciju, dajući fotografije lokacije, pa ga uvodi u enterijer i odjednom čitaoca postavlja pred gro plan ikone, kazao je Slobodan Bobo Mitrović. O ovim i ostalim temama, više u video zapisu.
Aleksandar Čilikov je kazao da godinama radi po Crnoj Gori i da nema kraja koji nije dobro upoznao. Istraživanje građe koja se odnosi na srednji i novi vijek zahtijeva jako puno vremena. Knjiga “Ikone u Crnoj Gori”, pripremana je punih sedam godina. Korišćenje velikog broja izraza koji su poznati samo uže stručnim licima iz ove oblasti, uslovili su pravljenje i leksikona ikonografije, pa se i on nalazi u sastavu monografije, naglasio je Čilikov. Za ikonu kaže da je ona prije svega molitveni predmet, ali naravno da ima i likovne vrijednosti. Kad ikonopisac pravi ikonu, njegov osnovni zadatak je da omogući komunikaciju vjernika sa Bogom, sa svetim, sa bezvremenim prostorom, a tek je sekundarno ono što je njegova umjetnička vještina. Tokom večeri, Čilikov je govorio o ikonama koje se nalaze u sakralnim objektima na području opštine Budva. Više u video zapisu.
Lazar Pejović je posebno istakao da fotografija nije produžetak oka kako se često govori, ona je ustvari produžetak svijesti. Fotografija je medij koji nudi mnogo više nego drugi mediji.
Ikone je jako teško snimati. Ikona nema standardne uslove kao kod snimanja drugih umjetničkih djela. Ona je namijenjena da se integriše sa ostalim objektima sredine, pa je zbog toga jako teško posmatrati izolovono. Kod fotografisanja ikona češće treba težiti ubjedljivosti nego tačnosti, kazao je Lazar Pejović. Više u video zapisu.
FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS
POŚETIOCI NA TRGU PJESNIKA