Budvanski krug Vide Ognjenović

Peto veče budvanskog književnog festival “ĆIRILICOM”, čiji su organizatori Narodba biblioteka Budva i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, proteklo je u veoma zanimljivoj raspravi na temu “Budvanski  krug Vide Ognjenović”, u kojoj je pored poznate književnice i rediteljke, učestvovala i profesorica književnoti mr Božena Jelušić.

Predstavljajući poznatu autorku, profesorica Jelušić je kazala, da je prvo pozorišno ostvarenje Vide Ognjenović na budvanskom festival “Grad teatar”, bila predstava  “Kanjoš Macedonović” 1989. godine i bilo je to savršeno iskustvo za brojne posjetioce.

Bilo je to nevidjeno bavljenje folklornom gradjom, bez minimalizacije te gradje, bez stereotipa u etničkom prostoru. Bila je to raskošna studija jednog mentaliteta i odličan pokušaj, da se Stefan Mitrov Ljubiša prbliži tadašnjoj publici, kazala je Jelušićeva.

Druga predstava “Kanjoš Macedonović”, koju je Vida Ognjenović uradila za “Grad teatar” 2011. godine, bila je potpuno drugačija. Dok je u prvoj predstavi gledalac mogao, kazala je profesorica Jelušić optimizam pred stvarnošću, 2011. godine, Vida je  pomjerila težište i pokazala, kako izgledaju male sredine, opake i dvolične, besmisleno zatvorene i narcisiodno zagledane u sebe.  Te dvije predstave u istom luku, pokazala su, ne samo Ljubišu i njegovo djelo, već su na neki način bile i Vidina autobiografija, kazala je profesorica  Božena Jelušić.

Književnica i rediteljka Vida Ognjenović, goovoreći o svojim predstavama “Kanjoš Macedonović” kazala, da je priliko pianja ovog komada, to doživjela kao uveliko ispovijednu literature.

Ne mogu da kažem, da je to otisak prsta, ili moj DNK, ali jeste, utkivanje moga pogleda na svijet i ja sam se poslužila Ljubišinim djelom, kao što se on poslužio narodnom legendom. Jas am najprije Kanjoša spasila, da bude plaćeni ubica i da ubija Furlana, da bi se dodvorio Duždu i donio povlastice svom malom polisu u Budvi i Paštrovićima, kazala je ona.

Predstava radjena 2011. godine, govorila je o našem sveopštem rasapu, o pobjedi novca i nekog drugog kriterijuma života i nekih drugih ciljeva u životu, a to su, brzi uspjesi, koncentracija moći novca i prije svega moći ucjene. Kanjoš je, kazala je Vida Ognjenović, vrlo zanimljivva figura. On je slojevita ličnost, razuman, okretan, čovjek koji dobbro poznaje Mletke i njihove osobine i umije da se prema njima odnosi i da ih nadigra. Taj dosjetljivi čovjek, u predstavi radjenoj 2011. godine je gubitnik, jer dosjetljivost više nije u igri. Traži se vještina, menadžment, traži se varalica, kazala je pored ostalog Vida Ognjenović, a prenosi budvanski ART PRESS.  

Govoreći o predstavi iz njenog “budvanskog kruga” “Jegorov put”, koju je radila po narudžbi budvanskog “Grada teatra”, Ognjenovićeva  ističe, da je istorijska gradja o ovom prostoru Paštrovića neobično zanimljiva i mitonosna. Ponekad vam se čini, da su neki istorijski dogadjaji i priče kao mit, izmišljeni, a nisu.

Za sve što sam naučila o ovom i ovim slojevima nasaljedja, zahvalna sam dr Miroslavu Luketiću i njegovom djelu. Razgoovori sa njim su me jako osvijestili, kazala je ona.

Jegor je kako je istakla bio, strastvena ličnost, atraktivan kao osoba. Dugo sam razmišljala, kako da on bude dramska ličnost i odlučila se da napišem dramu sa njegove tačke gledišta. Šta on vidi u mjestu u kojem živi i u kome se zavjetovao  na ćutanje, na raskrsnici prolaznika i polaznika. On nisakim ne govori jer je nijem, ali njegova komunikacija saznanja i čitanja ovoga svijeta, poslužila mi je kao dramska radnja, pojasnila je Vida Ognjenović.

Zanimljiva priča Božene Jelušić i Vide Ognjenović, bila je posvećena i drugim predstavama radjenih za “Grad teatar”, kao i njenim knjigama i nagradama.

Odgovarajući na pitanje, da li bi voljela da njena djela čita veći broj čitalaca, Ognjenovićeva je istakla, da nema pisca koji bi želio da se ograničava na jedno selo, na jedan grad, na jednu republiku.

Svaki pisac bi htio da bude pisac svojih čitalaca ma gdje da su, ma na kom ga jeziku čitali. Mene je na jednoj književnoj večeri negdje u Srbiji neko pitao, – “Jeste li vi, srpska, jugoslovenska ili crnogorska književnica?”   Ja sam antifašista, kazala sam tom prilikom, kazala je pored ostalog književnica i rediteljka Vida Ognjenović, toplo pozdravljena od vlikog broja prisutnih gradjana i gostiju u Budvi, javio je budvanski ART PRESS.