U poneđeljak, 04. avgusta 2014. godine, na Trgu pjesnika u Budvi, predstavljeno je drugo izdanje knjige „Razgovori sa Dadom“ Branke Bogavac, u izdanju Narodnog muzeja sa Cetinja.
Gost večeri je bio Pavle Pejović, a razgovor je vodio Miraš Martinović.
Branka Bogavac rođena je u Virpazaru na Skadarskom jezeru 1937. god. Gimnaziju je završila u Beranama, a romansku grupu jezika na Filološkom fakultetu u Beogradu 1964. Na Sorboni je završila slavistiku 1968. gdje je i magistrirala. Bila je docent za srpskohrvatski jezik na Sorboni-Pariz VIII i dvadeset godina je radila kao profesor u Jugoslovenskoj dopunskoj školi u Parizu. Bila je direktor Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu od septembra 2004 do jula 2006. Orden viteza umjetnosti i književnosti, nagradu koju dodjeljuje francusko Ministarstvo kulture i koja spada u četiri važna odlikovanja Francuske, dobila je 2013. godine.
Više od tri decenije objavljivala je intervjue u Politici, Borbi, Pobjedi, Oslobođenju, Danasu, NIN-u, Oku, Odjeku, Književnoj reviji, Književnoj reči, Književnim novinama, Ilustrovanoj politici, Profilu, Bazaru, Kucnom magazinu, Nadi, Intervjuu, Stvaranju, Sceni, Dami, Mlad Borec… Prevode je objavljivala uSineastu, Sceni, Poljima, Praktičnoj ženi, Pozorištu… Prevela je pjesme Alena Boskea i Žana-Kloda Renara i Mari-Kler Bankar.
Objavila je sljedeće knjige razgovora: Razgovori u Parizu I, Razgovori u Parizu II, Razgovori u Parizu III,Razgovori sa Dadom (2 izdanja, za „Oktoih“ 2001. i Narodni muzej 2013.), Slikarstvo kao neracionalna sreća, Pariski razgovori IV, Razgovori u Parizu V, Crna Gora u Parizu – susreti i razgovori sa crnogorskim umjetnicima.
Likovni umjetnici koji su sagovornici Branke Bogavac jesu i istaknuta imena prvo jugoslovenske savremene umjetnosti, kao Veličković, Mihajlović, Omčikus, Zoran Mušič…, a zatim i crnogorske umjetničke scene: Dado, Filo, Vojo Stanić, Dimitrije, Uroš Tošković, Pavle Pejović, Anka Burić, Dragan Karadžić, Rajko Todorović -Todor, Zlatko Glamočak, Ratko Odalović, Draško Dragaš, Srđan Vukčević, Jarmila Vešović, Drago Dedić…
Među njenim sagovornicima nalaze se i slavna svjetska imena književne scene: Klod Simon, Česlav Miloš, Nadin Gordimer, Eli Vize, Orhana Pamuk, Vargas Ljosa, Mihail Gorbačov (svi dobitnici Nobelove nagrade), Milan Kundera, Horhe Luis Borhes, Umberto Eko, Emil Sioran, Eugen Jonesko, Margerit Diras, Jurij Ljubimov, Amos Oz, Adonis, Ariana Mnuškin, Alen Boske, Žan Luj Baro, Rober Hosen, Danijel Miteran…
Miraš Martinović je poznati crnogorski pisac. Ono što ga čini prepoznatljivim na ex Yu i širim regionalnim prostorima, to su antičke teme i zaboravljeni pejzaži Crne Gore, kojima su posvećeni njegovim romani: Putevi Prevalisa (objavljen u Italiji s naslovom Pitere di Montenegro, u prevodu Silvia Ferarria, a nekolikiko priča iz te knjige prvedeno je na hebrejski jezik i objavljeno u poznatim književnim časopisima u Izraelu u prevodu Dine Katon), Otvaranje Agruviuma, i roman Teuta, koji je doživio više izdanja, a po kome je napravljena i istoimena internacionalna pozorišna predstava, sa glumcima iz Crne Gore, Albanije, Grčke, Italije i Hravtske, u režiji Slobodana Milatovića. Izdvačka kuća KOHA, iz Prištine, objavila je 2010.godine roman na albanskom jeziku.
Snovi u Doklei je knjiga, koja takođe pripada njegovom antičkom ciklusu, u kome autor na nov, osoben i literarno jedinstven način, kroz život rimskog grada Doklee čiji se ostaci nalaze u blizini današnje Podgorice, priča antičku priču, na ovim prostorima, ali i priču u današnjoj Crnoj Gori i svoje tri velike ljubavi…
Vladimir i Kosara, peta je knjiga ovog ciklusa.
Prije ovih Martinović je objavio romane: Jeretik, Posljednji Eshilov dan i Vavilonski mudraci.
U literaturu ulazi knjigom poezije Mit o Trešnji, za koju je dobio književnu nagradu “Lazar Vučković”. Nevidljivi ljetopis (objavljen 2010.) prva je od četiri knjige koje će ići pod jedinstvenim naslovom NEOTKRIVENA ZEMLJA, a to su Govor kraljeva (objavljena 2011), Govor zemlje i Govor vjekova.
Roman Posljednji Eshilov dan objaviće poznata izdavačka kuća ONUFRI iz Tirane.
Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske.
Dobitnik je Okotobarske nagrade Herceg Novog, grada u kome živi.
Pavle Pejović je rođen 1950. godine u Orasima. Diplomirao je na Vajarskom odsjeku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu 1980. godine u klasi profesora Miše Popovića, kod kojega je magistrirao 1982. godine. Bio je stipendista Fonda „Moše Pijade” 1980-1982. godine. Redovni je profesor Univerziteta Cme Gore na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Član je Internacionalnog vajarskog centra u Vašingtonu od 1990. godine. U dva puta, po dva mandata, (1990-1994. godine i 2000-2004. godine) bio je dekan Fakulteta likovnih umjetnosti. U periodu 2004-2009. godine bio je predsjednik ULUCG-a. Direktor je Narodnog muzeja Cme Gore na Cetinju. Godine 2000. izabran je za člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
U obrazloženju književnog programa 28. festivala Grad teatar se za predstavljanje knjige “Razgovori sa Dadom” na Trgu pjesnika, između ostalog se kaže: “Branka Bogavac, sada već potvrđeno vitez umjetnosti i književnosti, zatvara ovogodišnji Trg predstavljanjem svog drugog izdanja knjige „Razgovori sa Dadom“, u izdanju Narodnog muzeja sa Cetinja.
Knjiga objedinjuje niz razgovora koje je Bogavac vodila sa jednim od najslavnijih crnogorskih slikara, takođe vitezom. Knjiga objedinjuje i glasove drugih, pjesnika, slikara, istoričara umjetnosti, koji su razmišljali i pisali o Dadu Đuriću. U prepletu umjetnikovih svjedočanstava i glasova sagovornika, Bogavac uspijeva da čitaocima predoči cjeloviti prikaz istinskog umjetničkog bića”.
U uvodnom dijelu, Miraš Martinović je kazao da knjiga predstavlja dragocjeno svjedočanstvo i zahvaljujući njoj, sada osim slika koje nam je ostavio Dado, imamo i njegovu riječ, njegova lucidna razmišljanja, njegovu filozofiju života i umjetnosti. Sa ovom knjigom, naglasio je Martinović, bliži su nam Dadovi svjetovi i njegove vizije, pa tako i razumljivije njegovo djelo i njegove poruke. Više u video zapisu.
Skulptor Pavle Pejović se obratio u svojstvu direktora Narodnog muzeja Crne Gore, koji je izdavač knjige. Pejović je istakao da bi nam bez ovoga izdanja Dado bio manje poznat. “Ono što smo dobili kroz svjedočanstva koje nam je priredila Branka Bogavac, sigurno će biti nešto, što je izuzetno važna i dragocjena ostavština za crnogorsku kulturu”, kazao je Pavle Pejović. Više u video zapisu.
Opisujući Dadovo djelo, autorka knjige Branka Bogavac je kazala da je njegovo djelo srećna kombinacija Crne Gore i Francuske. Crna Gora je poznata po darovitim slikarima, a Francuska je čuvena kao zemlja umjetnika. Sagledavajući njegovo djelo, istakla je Bogavac, možda bi se ono moglo najbolje definisati kao realna fantastika. Više u video zapisu.
FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS
POSJETIOCI KNJIŽEVNE VEČERI
