Na sceni zmeđu crkava sinoć je nastavljen muzički program XXXIX festivala Grad teatar koncertom pod nazivom „Uzvišeni svijet Đovanija Batiste Pergolezija“. Publika je imala priliku da uživa u duhovnoj muzici ovog baroknog kompozitora, izvedenoj sa velikim umjetničkim žarom i visokom interpretativnom preciznošću.
Na programu su bila tri Pergolezijeva djela: “Salve Regina” za sopran, bariton i gudački ansambl, “Sinfonia u F-duru” za gudače i basso continuo i “Stabat Mater”, jedno od najpoznatijih djela italijanskog baroka, izvedeno u verziji za sopran, bariton, gudački ansambl i basso continuo.
Solističke uloge su ponijeli sopranistkinja Sara Vujošević Jovanović i bariton Dmitrij Grinih, koji su se istakli izražajnim vokalnim tehnikama. Njihove interpretacije su bile emotivne i duboko ukorijenjene u duhovnu dimenziju muzike.
Vujošević Jovanović je nakon koncerta izrazila veliko zadovoljstvo zbog odziva publike i važnosti samog repertoara. Istakla je da je koncert za nju imao posebno značenje, jer je riječ o muzici koja, kako kaže, „nije laka za konzumaciju, ali ima snagu da duboko dotakne i transformiše slušaoce“.
“Ovo je kontemplativan, duhovan program, muzika koja nas poziva da zastanemo, da se osvrnemo na sebe. U vremenu koje nas guta, koje nas sve više udaljava od tišine i unutrašnje refleksije, ovakvi trenuci su dragocjeni. Nisam se nadala ovolikom odzivu, i to me zaista ispunjava ogromnom radošću i zahvalnošću“, izjavila je Vujošević Jovanović nakon koncerta i posebno naglasila značaj činjenice da je djelo “Stabat Mater” Đovanija Batiste Pergolezija, jedno od najvažnijih ostvarenja duhovne muzike 18. vijeka, po svemu sudeći prvi put izvedeno u Crnoj Gori.
“Ta informacija da je Stabat Mater večeras prvi put zazvučao u Crnoj Gori donosi mi neizmjernu radost. Osjećam da sam uspjela da donesem novu energiju, novi duh na scenu Grada teatra i to je za mene velika čast i odgovornost. Ne pripadam onima koji igraju na sigurno. Uvijek biram ono što zahtjeva više i od mene i od publike. Večerašnja noć je pokazala da publika zna da prepozna i podrži iskren umjetnički izraz, čak i kada je program zahtjevan i manje poznat. Vidjela sam lica publike koja su bila potpuno prisutna. To je za mene najdublja potvrda da je ono što smo donijeli večeras imalo smisla, to je ono za šta umjetnici žive.”
Instrumentalni ansambl, koji su činili: Marija Lazuka i Tanja Bogdanović (violina), Gljeb Bednjakov (viola), Vladimir Stoljetov (violončelo), Aleksandra Trifunović (kontrabas) i Ivan Velikanov (čembalo), pružio je oslonac vokalnim solistima i samostalno zasijao u djelima pisanima isključivo za gudače.
Velikanov se osvrnuo na posebno iskustvo muziciranja na otvorenom prostoru i blizinu publike.
“Publika u Budvi je bila izuzetno prijatna. Kada svirate na otvorenom, sasvim je prirodno da ljudi aplauzom reaguju i između stavova, to je normalno i lijepo. Atmosfera na otvorenom treba da bude slobodna, neopterećena, ne pretjerano ozbiljna čak i kada izvodimo duhovnu muziku jer prostor u kom se muzika izvodi ima veliki značaj. U crkvi, na primjer, to je drugačije. Publika je tiša, osjećaj je svečaniji. A ovdje čujete smijeh ljudi, talase koji udaraju o obalu, to je predivno”, kazao je on i dodao da izvođenje na otvorenom donosi svoje izazove posebno kada je riječ o instrumentu.
“Iskreno, nije bilo lako, navikao sam na to. U ovoj vrsti muzike dirigent često vodi ansambl upravo sa čembala, ali kada ste na otvorenom, vlaga može da izazove probleme. Ponekad ton ne radi, ili nešto ne reaguje kako treba. Tada odlučujete u trenutku, šta raditi kada vam instrument ne odgovara kako treba. To jeste rizično, ali je i vrijedno. Moj čembalo je izrađen u Rusiji, u Moskvi, gdje je klima mnogo suvlja. Kad sam ga donio ovdje, bilo je teško – mjesecima se instrument bukvalno opirao. Sada je mnogo bolje, navikao se”, kazao je Velikanov.
Muzički program XXXIX festivala Grad teatar biće nastavljen 30. jula koncertom “Music of stones” na sceni između crkava.
Be the first to comment