Promocija najnovijeg romana Damira Karakaša – Sunčanik

U organizaciji JU Narodna biblioteka “Miroslav Luketić” Budva u četvrtak, 24. septembra sa početkom u 19 časova biće upriličena promocija romana “Sunčanik” istaknutog hrvatskog autora Damira Karakaša. Sa autorom će na dječijem odjeljenju biblioteke razgovarati Đorđe Gregović i Stanka Rađenović.

“Sunčanik” Damira Karakaša još jednom je potvrda spisateljskog dara koji iz malih pokreta, iz detalja, uspijeva ponuditi velike domete. Na koncu, usljed, sad već višedecenijske, poplave kriptoautofikcijske književnosti, Karakaš nam dojmljivo pokazuje koliko je važno imati maštu, sanjati i poimati da literatura jeste nešto više, nepristajanje na jeftina ispisivanja svakodnevice, već nastojanje da se zaviri u ono nevidljivo, što ne možemo prvotno spoznati i što izmiče. Otuda, ovaj roman jeste vitalnost književnosti, kao umjetnosti neprestane potrage i rada u jeziku. (ĐORĐE KRAJIŠNIK, OSLOBOĐENJE)

Damir Karakaš u svome nevelikome, ali moćnome, gusto napisanome romanu Sunčanik (OceanMore) iz vrlo bliske perspektive pripovijeda neobično zanimljivu, stvarnosnu i mističnu, slojevitu poetsku priču o napuštanju kuće, prostora bitka i danteovskome putovanju začudnim šumskim i inim prostorima starca i dječaka i o njihovoj potrazi za vragom. S gotovo arhetipskim, dubokim praznanjem unuk samo naizgled infantilno promatra svijet, a djed (ded) ga vodi životom, prostorima uma, na kružnome beckettovskome putu bez kraja na kojemu u očaravajućoj i promjenjivoj prirodi sreću neobične osobe na granici života i smrti.  (VESNA MUHOBERAC, VIJENAC)

Naslov ne asocira uzalud na Kiša, ima tu i Mirka Kovača, Tarkovskog i Mimice (djed i unuk putuju kroz šumu i dolaze na sajam!), ali sve te natruhe elementi su djela obilježenog prije svega individualitetom svog autora. Damir Karakaš nakon “Sjećanja šume” i “Proslave” iznova je napisao antologijski roman (DAMIR RADIĆ)

Damir Karakaš, rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Napisao je četrnaest knjiga, dobio za njih brojne nagrade (regionalna nagrada „Meša Selimović“, za najbolji roman objavljen na govornom području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, nagrada „Fric“ prema M. Krleži, književna nagrada tportala za najbolji roman, prestižna italijanska nagrada Premio ITAS del Libro di montagna, nagrada britanskog PEN Centra, Nagrada Grada Zagreba i mnoge druge. Od 2001. živio je u Bordou u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se izdržavao sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studirao je i francuski jezik, izvodio performanse te izlagao konceptualne radove. Pozorišni komadi igraju mu se u Hrvatskoj i inostranstvu, a po knjigama snimaju se filmovi. Na Pulskom filmskom festivalu film Proslava po istoimenom romanu, dobio je Veliku Zlatnu arenu te Nagradu „Oktavijan“ koju dodjeljuje

Hrvatsko društvo filmskih kritičara. Isti roman objavljen je u San Francisku, po izboru kultne revije The Paris Review izabran je među dvanaest najboljih prevedenih knjiga te godine u svijetu, a roman je uvršten je i na kolegij komparativne književnosti univerziteta u Glasgovu. Karakaševe knjige prevedene su na njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski, arapski, slovenski, makedonski, češki, rumunski, bugarski i albanski. Upravo je objavljen i njegova knjiga ”Crteži” (izdavač: OceanMore), koja prvi put okuplja izbor njegovih likovnih radova koji su nastajali tokom više od dva desetljeća. Knjiga donosi crteže od ranih radova iz formativnih godina do recentnih ciklusa, otkrivajući svijet groteske, apsurda, ironije i nadrealnog humora koji je duboko povezan s njegovim književnim opusom. U Hrvatskoj je uvršten u školsku lektiru i čitanke iz književnosti, a roman Sjećanje šume nalazi se na popisu literature na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Živi u Zagrebu i otac je triju kćeri.