U četvrtak 03. septembra 2015. godine, u Modernoj galeriji u Budvi predstavljena je knjiga autorke Zorice Joksimović „Od vode i kamena do priče i pričanja-po motivima budvanskih legendi“. O knjizi su govorili Božena Jelušić, profesor književnosti i književni kritičar i autorka, a razgovor sa njima je vodila Stanka Rađenović Stanojević.
Zorica Joksimović rođena je u Ivangradu 1963. godine. U periodu đačkih dana, kao članica gimnazijskog Književnog kluba „Vukajlo Kukalj” pisala je poeziju. Njene pjesme objavljivane u časopisima Tokovi iSloboda, a 1980. god. literarnim radovima predstavljala svoj grad i Republiku na pjesničkoj smotri „Majski susreti mladih pjesnika Jugoslavije” u Kikindi.
Završila komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radila kao jedan od prvih novinara-saradnika Radio Budve, a 1990. bila u uredništvu časopisa Krug koji je u Crnoj Gori bio prvi privatni kulturnoinformativni magazin. Objavljeni su njeni razgovori u formi intervjua sa Milošem Šobajićem, Izetom Sarajlićem, Matijom Bećković, Miloradom Ekmečićem, Velimirom Trnskim i dr.
Napisala prikaze knjiga: Utočite duše, pjesnikinje Gordane Sarić, Ne tražim da znaš, Radmile Knežević, Čudesna moć žene, Triva Zolaka, kao i prikaz knjige poezije Stanke Rađenović.
Živi, radi i bavi se pedagoškim radom u Budvi već 25 godina.
Božena Jelušić je profesorica, spisateljica i teoretičarka književnosti i filma. Diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu u Beogradu (katedra za opštu književnost i teoriju književnosti), a radi kao profesorica književnosti i medijske pismenosti u gimnaziji “Danilo Kiš” u Budvi. Objavila je knjige “Kako je Budva sanjala Mediteran” i “Iskušavanje filma” (u koautorstvu sa suprugom Matom Jelušićem) i “Mitsko u Lalićevim romanima”. Posebno istražuje crnogorsku književnu baštinu, kao i književnost u роkretu. Autorka je više predmetnih programa i udžbenika za gimnaziju. Bavi se književnom, likovnom i pozorišnom kritikom i esejistikom i kolumnistica je u dnevnom listu Vijesti. Takođe se bavi pedagoškim inovacijama, istraživanjem na polju društvenog i ljudskog kapitala Crne Gore (glavna je autorka UNDP istraživanja “Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka”), kao i problemima održivog razvoja. Dobitnica je najviše crnogorske nagrade u oblasti obrazovanja, “Oktoih”.
Stanka Rađenović je rođena 1977. godine na Cetinju. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na Odsjeku za srpski jezik i književnost.
Učesnik je brojnih festivala i pjesničkih susreta među kojima su: „Pjesnička riječ na izvoru Pive”, „Ratkovićeve večeri poezije”, „Trg pjesnika – Grad teatar Budva”, „Makarijevo slovo”, Međunarodni Beogradski festival poezije – „Trgni se! Poezija” itd. Takođe, dobitnik je priznanja i nagrada na festivalima poezije.
Objavila je dvije pjesničke zbirke: „Nijemo govori ljubav (INTER NOS)” 1998. god. i „Pjesme” 2003. za koju je dobila nagradu „Spasoje Pajo Blagojević”.
Neke pjesme su joj prevedene na slovenački i objavljene u mariborskoj reviji za kulturu i društvo „Dialogi”, zatim u crnogorskom časopisu za književnost, kulturu i društvena pitanja „Ars” i drugim.
Knjiga „Od vode i kamena do priče i pričanja – po motivima budvanskih legendi“ sastoji se od četrnaest priča. Jedna od tih priča odnosi se na legendu nastanka Budve, odnosno na njene osnivače Kadma i Harmoniju, pa se početak književne večeri sa nastupom Ženske vokalne grupe “Harmonija” iz Budve, čini sasvim prirodnim. Uostalom ima li nešto ljepše i skladnije nego kad jedna umjetnost – umjetnost lijepih riječi započne umjetnošću kakva je muzika.
Moderator večeri Stanka Rađenović Stanojević je upoznala prisutne sa osnovnim podacima novog izdanja. Istorijsku građu za knjigu priredio je Goran Bubanja, recezent knjige je Božena Jelušić koja je i pisac predgovora, a pogovor je napisala Branka Bogavac. Tokom večeri, moderator je umješnim postavljanjem pravih pitanja, omogućio velikom broju ljubitelja pisane riječi, da od autora i recezenta saznaju zašto je od mnoštva istorijske građe odabrano baš četrnaest priča, što je to što povezuje ove priče, koliko je ova materija bliska mlađim čitaocima, zašto su korišćeni određeni glagolski oblici i arhaični izrazi… Više u video zapisu.
Recezent knjige Božena Jelušić je između ostalog istakla, da ovo nije knjiga koja ide u tom pravcu da se koristi za naučni uvid ili da bude predmet proučavanja istoričara, već iskazuje potrebu autorke da se upušti u priču i pričanje, u jednom vremenu koje priči a pogotovo pričanju nije sklono. Ovih četrnaest priča predstavlja preśek svih legendi koje su vezane za ovaj kraj. Više u video zapisu.
Autorka Zorica Joksimović, odgovarajući na pitanje postojanja motiva da se bavi budvanskim legendama, kazala je da sama činjenica da živite i radite u gradu sa tako bogatom istorijom, obavezuje da se prošlost tretira na jedan uzvišeniji način. Naravno da je tu i želja da se prošlost približi mlađim generacijama. Više u video zapisu.
FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS
Pojava knjige u kojoj su budvanske legende poslužile kao osnova za priče, izazvala je veliku pažnju. Koliko je autor knjige Zorica Joksimović uspjela da uspješno isplete priče u koje su utkane budvanske legende, i približi prošlost današnjem vremenu, možda ponajbolje pokazuje broj prisutnih na promociji. Prostor Moderne galerije je bio pretijesan da primi sve ljubitelje pisane riječi. Zorica Joksimović je očigledno uspješno dočarala prošlost, ali nas i podśetila na neka minula vremena kad se mnogo veći značaj pridavao knjizi i kad su umjetnici pisane riječi na promocijama svojih knjiga redovno punili dvorane.
