U petak, 20. jula, nastavljen je književni program na Trgu pjesnika predstavljanjem knjige “Jezik i nacionalizam” prof. dr Snježane Kordić. Sa autorkom knjige razgovor je vodio Aleksandar Hut Kono, prevodilac, pjesnik i istraživač humanističkih nauka iz Zagreba.
Sa Trga pjesnika
Snježana Kordić
Snježana Kordić je lingvist, čiji istraživački interesi obuhvataju jezičku politiku, sociolingvistiku, ideologiju jezičke čistoće, nacionalizam, povijest nastanka nacija, a pored toga istraživala je i brojne gramatičke teme. Doktorirala je u Zagrebu, habilitirala u Njemačkoj, gdje je petnaestak godina predavala na fakultetima u Bohumu, Minsteru, Berlinu i Frankfurtu. Učestvovala je na brojnim simpozijima, konferencijama i kongresima u svijetu. Zalažući se za opstanak temeljnih naučnih principa u lingvistici u Hrvatskoj, pokrenula je 2001. u zagrebačkom časopisu Republika jednu diskusiju kako bi u formi dijaloga s najistaknutijim predstavnicima kroatistike potaknula na suočavanje s nagomilanim kontradikcijama u kroatistici. Diskusija je 2003. preseljena u novopokrenuti zagrebački časopis Književna republika, i traje gotovo deset godina. Preko petsto stranica autoričinih priloga u okviru te maratonske diskusije s brojnim filolozima bilo je svojevrsna priprema za njenu najnoviju knjigu Jezik i nacionalizam. U Zagrebu je prethodno o lingvističkim temama objavila dvije knjige koje su doživjele brojne pozitivne recenzije širom svijeta, pa su u prevodu izašle i u Njemačkoj. U inostranstvu je objavila i knjige gramatičkog i udžbeničkog tipa za publiku engleskog i njemačkog govornog područja. Gotovo sve knjige publicirane u inostranstvu doživjele su i ponovljena izdanja. Uz to je objavila i više od 150 drugih (socio)lingvističkih radova u raznim, često inostranim filološkim časopisima i zbornicima.
Aleksandar Hut Kono
Aleksandar Hut Kono rođen je 9.4.1982. u Požegi. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – studij engleskog, španjolskog i japanskog jezika i književnosti. Tokom studija nagrađen je Rektorovom nagradom za istraživanje iz područja humanističkih znanosti. Bavio se prevođenjem književnih i publicističkih tekstova s engleskog jezika kao i prevođenjem suvremenog hispanoameričkog pjesništva sa španjolskog. Objavljuje književne kritike, osvrte, intervjue, prijevode i pjesme u časopisima Zarez (Zagreb), Ulaznica (Zrenjanin), Poezija (Zagreb), Afrimator (Beograd). Godine 2010. pozvanje od strane japanskog sveučilišta Senshu da u službenom fakultetskom glasilu objavi društvenopolitičku analizu suvremene Bosne i Hercegovine – članak je preveden na japanski. Dobitnik je prve nagrade za poeziju 2011. godine na regionalnom književnom natjecanju „Konkurs Ulaznica ” u Zrenjaninu u Srbiji.
Predstavljanje knjige “Jezik i nacionalizam” prof. dr Snježana Kordić je započela konstatacijom autorke da se u regiji koja obuhvata Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, previše priča, diskutuje i unosi emocija kad je riječ o jeziku. Objašnjenje za jezičku situaciju u našoj regiji je ustvari vrlo jednostavno i lako razumljivo i za one ljude koji nijesu lingvisti. Imamo četiri naroda, koji žive u četiri države i ti narodi govore zajedničkim jezikom. Između tih naroda postoje prepoznatljive razlike u jeziku koje su vezane za nacije ali se narodi jako dobro razumiju što dokazuje da se radi o zajedničkom jeziku, naglasila je Snježana Kordić. To nije specifičnost našeg regiona jer takvih primjera u svijetu ima dosta. Niko ne dovodi u pitanje njihovu nacionalnost, ili njihovu državnost zato što imaju zajednički jezik. Sasvim je normalno da su ljudi drugih nacija, da žive u drugim državama i imaju zajednički jezik. Kako takvih situacija sa zajedničkim jezikom ima dosta, u lingvistici postoji poseban naziv za zajednički jezik a to je policentrični jezik.
U nastavku izlaganja, prof. dr Snježana Kordić je govorila o jezičkom unitarizmu i njegovom odnosu sa policentričnim jezikom. Takođe, navela je niz lingvističkih argumenata kao dokaz da se radi o zajedničkom jeziku. Kroz niz primjera veoma jednostavno je približila negativan uticaj fragmentacije jezika na konkurentnost jezika. Bilo je govora i oko naziva jezika i kakvo ustvari određenje ima nekadašnji naziv srpsko-hrvatski jezik, o pojmu purizma i njegovog uticaja na nacionalizam, kao i o reakcijama na pojavu knjige, u različitim sredinama u krugovima intelektualaca i političara.
Književno veče prof. dr Snježane Kordić izazvalo je izuzetno veliko interesovanje prisutnih na Trgu pjesnika. Tema u kojoj se govori o odnosu jezika i nacije, a prije svega naučno argumentovano i jednostavno izlaganje Snježane Kordić, bilo je vrlo inspirativno i zanimljivo za posjetioce, pa je i druženje na Trgu pjesnika potrajalo duže od uobičajenog.
Dio izlaganja prof. dr. Snježane Kordić možete vidjeti iz kratkog video zapisa a kompletnu knjigu možete pročitati ako kliknete na link koji je dat ispod video zapisa.
VIDEO ZAPIS SA TRGA PJESNIKA
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU NASLOVNE STRANE KNJIGE
KAKO BI OTVORILI NJEN SADRŽAJ
Biografije učesnika književne večeri preuzete iz afiša Grada teatra