U subotu 05. jula 2014. godine, na Trgu pjesnika, u okviru programa Dani umjetnika Budve, gost večeri je bio Dragan Radulović, književnik. Organizator ovog programa je Turistička organizacija opštine Budva, a moderator je bila Nina Smailagić.
Dragan Radulović je rođen 1969. godine u Cetinju, inače je Budvanin. Osnovnu školu je pohađao u Budvi, a gimnaziju u Beogradu, gdje je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu. Objavio je zbirku pripovjedaka „Petrifikacija” (2001.), roman „Auschvvitz Cafe” (2003.), katalog groteski „Vitezovi ništavila ili Đavo u tranzicionom Diznilendu” (2005.), zbirku pripovjedaka „Splav Meduze” (2007.), i dramu „Pejzaž do pakla ili propast kuće Marinkovića” (2011.). Predaje filozofiju u Srednjoj školi „Danilo Kiš” u Budvi. Predsjednik je Matice crnogorske i član crnogorskog PEN centra. Priče su mu prevođene na slovenački, njemački, engleski, italijanski, mađarski, ruski i švedski jezik. Svojom pričom zastupljen je u američkoj antologiji Best European Fiction za 2013. godinu. Dobitnik je nagrade festivala Grad teatar – „Stefan Mitrov Ljubiša” za književno stvaralaštvo 2009. godine.
Na Trgu pjesnika, za ovo veče naslovljenim Trg filozofije, nije bilo filozofskih rasprava, ali jeste dosta informacija i tumačenja koji se odnose na razne filozofske teme, odnosu filozofije sa drugim naučnim disciplinama, dodirnim tačkama filozofije i književnosti, kao i određenim društvenim pojavama.
Razgovor je počeo pitanjima šta je to što se promijenilo u ambijentu mišljenja nekad i sad i šta je to što neka promišljanja čini filozofskim. U odgovoru na ova pitanja, Dragan Radulović je kazao da se tu nešto bitnije nije promijenilo i da praktično ta promišljanja predstavljaju dijalog, razgovor među ljudima koji nije ničim izazvan osim vlastitom radoznalošću, a rasprava se vodi o stvarima koje su značajne za sudionike tog razgovora. Filozofsku polemiku ne definiše mjesto polemike, nego sagovornici koji u njoj učestvuju, naglasio je Radulović.
Na pitanje Nine Smailagić, kako tumači stavove pojedinih filozofa da filozofija nije nauka, Dragan Radulović je istakao da je to stara i ozbiljna rasprava koja seže u daleku prošlost, a posebno je došla do izražaja u XX vijeku. Vezano za ovo posebno se nametnuo problem metafizike ili traganja za smislom, jer je on potpuno nenaučan ako za paradigmu naučnosti uzmemo prirodne nauke.
Tačke đe se dodiruju filozofija i književnost, Radulović je objasnio na sopstvenom primjeru. “Ono o čemu filozofski promišljam na neki način želim da ugradim u literarno djelo. Prilikom pisanja, vrlo često mi se dešava da misaoni problem odluta u literaturu”, kazao je Radulović.
U nastavku razgovora bilo je više tema kao što su mladi i filozofija, zašto se malo žena bavi filozofijom, odnos dokolice i filozofije i uopšte pitanje slobodnog vremena, humor u filozofiji, internet, društvene mreže i njihov uticaj na formiranje identiteta… Više u video zapisu.
Moderator Nina Smailagić
FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS
