U četvrtak 03. jula 2014. godine, na Trgu pjesnika, u okviru programa Dani umjetnika Budve, na temu “Mediteranski grad i globalizacija”, govorili su dr Miroslav Luketić i Vlado Duletić. Organizator ovog programa je Turistička organizacija opštine Budva, a moderator večeri je bila Jelena Jelušić.
Svoja zapažanja o Mediteranskom gradu i globalizaciji prvo je iznio dr Miroslav Luketić.
MIROSLAV LUKETIĆ je rođen u Budvi, 1927. godine.
Građansku školu završio u Budvi; maturirao i završio Artiljerijsko vojno učilište u Sovjetskom Savezu; diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu; doktorirao u Pragu. Viši naučni saradnik, savjetnik. Učesnik NOB-a; oficir Sovjetske armije. Radio u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju; direktor Kulturnog centra u Budvi; direktor Istorijskog arhiva u Budvi. Autor više knjiga i priloga u serijskim publikacijama.
Živi u Budvi.
U okviru naslovljene teme, dr Miroslav Luketić je odgovarajući na pitanja Jelene Jelušić, prvo govorio o Budvi kao mediteranskom gradu. Bez obzira kako je posmatrali, kazao je Luketić, bilo preko geografskog položaja ili kulturološki, Budva jeste i uvijek će biti mediteranski grad.
Bogato nasljeđe Budve, odnosno veliki broj materijalnih i kulturnih ostataka raznih civilizacija koje su živjele na ovom prostoru, to bogastvo različitosti, naglasio je Miroslav Luketić, danas se veoma malo koristi u kreiranju brenda Budve.
Na pitanje da li se grad promijenio sa mentalitetskog aspekta u smislu migracija i sl. Luketić je dao potvrdan odgovor, naglašavajući da je to neminovno i da u tome ne vidi ništa loše.
Uticaj institucija kulture u Budvi je nedovoljan, tako da se od njih ne može očekivati da u kulturološkom smislu očuvaju grad. Razlog za to Luketić vidi u tome što smo postali potrošačko društvo u kojem je materijalni momenat došao u prvi plan.
Veoma je interesantno zapažanje Miroslava Luketića oko korišćenja novih tehnologija, posebno u situaciji kad smo sve češće u prilici da čujemo različite stavove oko negativnog uticaja tih tehnologija na neke oblasti kulture. Po njegovim riječima, primjena novih tehnologija je neminovnost i nema nikakvog opravdanja da se stopira njena primjena. To bi u neku ruku bilo onemogućavanje primjene naučnih dostignuća. Radi se samo o tome u kom pravcu se ona primjenjuje. Od njene primjene mogu biti velike koristi kad je kultura i druge oblasti u pitanju, a naravno i štete ako se ona zloupotrebljava. Više u video zapisu.
Sljedeći sagovornik Jelene Jelušić bio je Vlado Duletić, koji se bavi naučnim i publicističkim radom u oblasti turizma i zaštite i valorizacije prirodne, kulturne i istorijske baštine Budve i Crne Gore.
VLADO DULETIĆ je rođen 1952. godine u Duletićima kod Budve.
Osnovnu školu je završio u Budvi, a gimnaziju na Cetinju. Na Ekonomskom fakultetu u Titogradu diplomirao je 1975. godine.
U radnom odnosu se nalazi od 1976. godine. U proteklom periodu obavljao je niz odgovornih poslova u turističkoj privredi, organima opštine Budva i u poslovnom bankarstvu. Sada se nalazi na funkciji zamjenika direktora „Mediteran reklame” doo Budva.
Pored ostalog, bavi se naučnim i publicističkim radom u oblasti turizma i zaštite i valorizacije prirodne, kulturne i istorijske baštine Budve i Crne Gore. Do sada je objavio četiri publikacije „Budva od mita do stavrnosti” (2010), „Budvanski turizam i održivi razvoj” (2011), „Zapisi sa kamena crnogorskog” (2011) i „Govor neostvarenih snova” (2013).
Osim toga, svoje stručne radove, eseje, zapise i putopise objavljuje u dnevnom listu „Vijesti”, časopisu za turizam, ekonomiju, ekologiju i kulturu „Putovanja” i u časopisu za lokalnu samoupravu i zaštitu kulturne baštine „Komuna”.
Živi, istražuje i piše u Budvi.
Prvi dio izlaganja Vlada Duletića odnosio se na njegov naučno istraživački rad u oblasti turizma sa posebnim naglaskom na određene vidove alternativnog turizma. Na osnovu mnogih istraživanja, naglasio je Duletić, plažni turizam se sve više okreće ka određenim vidovima alternativnog turizma. Tu se u prvom redu misli na aktivni boravak u prirodi, za koji po riječima Duletića postoje izvanredne mogućnosti u zaleđu Budve.
Naravno, tu su i ostali oblici kao što je agroturizam, kulturni turizam, pješačenje, planinarenje i sve popularniji monti bajking. Za sve ove oblike se mogu stvoriti veoma povoljni uslovi, razvojem ruralnog područja, obnavljanjem seoskih domaćinstava, nekadašnjih staza i puteva koji su povezivali pojedina mjesta i krajeve, naglasio je Vlado Duletić.
Poseban dio svog izlaganja Duletić je posvetio održivom turizmu, bolje reći preprekama koje se javljaju na putu stvaranja uslova da on postane održiv. Od deset osnovnih indikatora koje navodi Evropska unija, a na osnovu kojih se određuje da li je turizam održiv, kod nas je samo jedan u zelenoj zoni, odnosno zadovoljava tražene uslove. Prema tome, naveo je Duletić, trenutno stanje u našem turizmu je tako da je to na duže staze neodrživo.
Slično kao i prethodni sagovornik i Vlado Duletić je istakao da je bogato kulturno nasljeđe Budve nedovoljno iskorišćeno u stvaranju kulturnog brenda Budve. U tom pravcu, naveo je i nekoliko primjera kako se to bogato nasljeđe može veoma pozitivno iskoristiti u ukupnoj turističkoj ponudi, odnosno kako se može na pravi način valorizovati. Više u video zapisu.
Jelena Jelušić rođena je 06.08.1990. godine.
Osnovnu školu završila je u Budvi, a srednju u Budvi i na Koledžu ujedinjenog svijeta u Mostaru.
Studije komparativne književnosti i studije moderne kulture i medija završila je na Univerzitetu Braun u Sjedinjenim američkim državama.
Radi u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i povremeno piše za ND “Vijesti”. Živi u Budvi.
FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS
