U okviru programa proslave Dana opštine Budva, u poneđeljak, 14. novembra 2022. godine, predstavljena je knjiga eseja „Uz(let) riječi“ autorke Zorice Joksimović, koju je objavila Narodna biblioteka Budve. O knjizi su govorili: recenzentkinja dr Sofija Kalezić, književnik Miraš Martinović, likovna umjetnica Sandra Đurbuzović i autorka. Moderatorka je bila Stanka Stanojević.
Promocija knjige „Uzlet riječi“ bila je još jedna prilika za druženje sa knjigom i sa ljubiteljima knjige. Uvijek je zadovoljstvo prisustvovati prezentaciji knjige, saznati nešto novo, smanjiti duhovno siromaštvo u koje nas nemilosrdno gura novi način života i sve veći broj stresnih situacija koje ga prate. Ako je promocija knjige zadovoljstvo, a jeste, onda je promocija knjige „Uzlet riječi“ Zorice Joksimović posebno zadovoljstvo, jer je svaki pośetilac uživao u njenim osvrtima na knjige drugih autora i u svakom tom osvrtu mogao da prepozna potpunu opravdanost naslova knjige. Svaki autor, o čijem djelu je pisala Zorica Joksimović u svojoj knjizi, je privilegovan upravo zbog toga što je o njima ona pisala, jer to podrazumijeva kvalitet, objektivnost, stručnost, dopadljiv izraz. Promocija njene knjige, ustvari je i promocija svih autora i njihovih djela o kojima je Zorica pisala u ovoj knjizi. Da li autor, za svoju knjigu može poželjeti nešto bolje nego da mu Zorica piše osvrt na knjigu? Poćetioci prezentacije su aplauzima dali sasvim jasan odgovor.
Recezentkinja knjige dr Sofija Kalezić je u svom izlaganju naglasila da je Zorica pronašla vlastite motive traganja za univerzalnim životnim istinama i vrijednostima. Kao prosvjetna, pedagoška i kulturna poslenica, raskošnom ali i zahtjevnom tematu literature posvetila se sa ljubavlju i toplinom nekoga ko se bavi jezikom i književnošću edukativnim i vaspitnim svojstvima pričanja. Prikazujući kontinuitet književnog rada autorke, dr Sofija Kalezić je obuhvatila i prethodnu knjigu kratkih priča „Od vode i kamena do priče i pričanja – po motivima budvanskih legendi”.
Za knjigu “Uz(let) riječi”, recezentkinja između ostalog kaže: “Osim motivske i žanrovske raznovrsnosti, knjiga “Uz(let) riječi” posjeduje izrazitu stilsku obojenost koja nerijetko impresionistički orijentisana i obojena. Nakon umjetničkog izražavanja, Zorica Joksimović, raznovrstan i pažljivo prilagođen predmetnoj lepezi ostvarenja koju obrađuje, pa njen vokabular nikada nije istovjetan. Ona pažljivo bira termine koji doprinose živopisnosti i uvjerljivost njene kritičke obrade čime tekstovi o pročitanim i proživljenim knjigama poprimaju i sami elemente i primjese umjetničkog”.
U nastavku izlaganja je govorila o esejima zastupljenim u knjizi. Na kraju svog osvrta istakla je značaj ove knjige i književnog rada Zorice Joksimović na sljedeći način: “Zorica Joksimović je ovom knjigom dokazala da treba biti blizak ljudima i njihovom životu. Slušati njihov govor, upijati ga u sebe, čitati literaturu koju autori stvaraju i razmišljati o njoj, živjeti sa njom u svakom momentu svog postojanja. Tek tada možemo postići da ljudima i njihovim poznatim jezikom kažemo našu novu umjetničku iatinu”.
Književnik Miraš Martinović je kazao: “Volim knjige kao što je ova koju večeras predstavljamo “Uz(let) riječi” Zorice Joksimović. Sastavljena od raznih formi, eseja, zapisa, meditacija, poezije, tematski raznorodna, posvećena riječima onih što riječi tvore, ali i onima što bojama svijet pretvaraju u vječnost, znači slikarima. Posvećena je i nekim markantnim antropološkim i kulturološkim tačkama, a to su tačke kao što je guvno, jer guvno je jako bitno u crnogorskoj i ne samo crnogorskoj tradiciji. Ova knjiga kroz sve svoje segmente u znaku je riječi, ona je himna riječima, koje čuvaju naše trajanje. Zamislimo da nema riječi, šta bi bilo i šta bi postajalo. Život bi bio pustinja u neprestanoj borbi sa zaboravom. Ovako, riječ zapisana nam garantuje trajanje. Riječ je trajnija od života, od gradova, od palata, od moćnika i od moći. Kao što je bila na početku, riječ ostaje na kraju kao pouzdani svjedok, bez sumnje najpouzdaniji. U svakom ovdje objavljenom tekstu, Zorica se oslanja na taj stub koji drži čovjeka i čovječanstvo”.
U nastavku izlaganja, Miraš Martinović je govorio o karakteristikama cjelina koje su zastupljene u knjizi.
Likovna umjetnica i pjesnikinja Sandra Đurbuzović, između ostalog je kazala: “Šta je “Uz(let) riječi” do čista emocija kojom bojnim poljem, ustima izgovarajući ili rukama zapisujući izlazimo na megdan u djelo pred osobu odnosno vascijeli svijet koji razumije naš govor, naše pismo. Čista emocija koja ima povisilicu, kako joj i priliči, jer je uzletjela čarobnica, vinula se vila, otisnulo se jato riječi formirajući crtež, sliku, misao, rečenicu. Uzletjela je bujica sa izvora, predstavivši nam se u svojoj nagoti, istančanosti, uzvišenoj ljepoti čednosi u svojoj strašnoj istini i bolu. Sve to čini biće koje iz nutrine šalje ljubav znakovima govornim i slikovnim koje smo nazvali jezik, kojim oštrimo, siječemo, umujemo, učimo, vaspitavamo, volimo. Uzlet Zorkinih riječi”.
Sandra Đurbuzović je u nastavku izlaganju posebnu pažnju posvetila segmentu knjige koji se odnosi na umjetnike Iliju Šoškića, Marinu Abramović i Cvetka Lainovića, kao i zasebnom segmentu Riječi sjećanja koji se odnosi na prerano preminulu poznatu vajarku Tijanu Dujović Liščević.
Na kraju predstavljanja knjige obratila se autorka Zorica Joksimović. Zahvalila se pośetiocima promocije, izražavaju zadovoljstvo što “dijeli trenutak ljepote” sa njima. Kazala je da je: “Moja knjiga neka bude samo povod ovog lijepog trenutka koji ćemo zajedno poslati i u sjećanje i oživjeti kroz sve ove lijepe riječi koje su večeras izrečene. I da zašutim šutnja bi govorila, jer riječ je ta koja nas je ovdje dovela. Riječ je to klupko koje zajedno odmotavamo, zamotavamo i stalno tako”.
Autorka je u nastavku pročitala jedan dio uvodnika knjige “Uz(let) riječi”.
Zorica Joksimović je rođena 1963. godine u Ivangradu. Završila je studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Profesorica je Crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u JU „Druga osnovna škola“ u Budvi. Radi više od 30 godina u nastavi. Radila je kao jedan od prvih novinara Radio Budve, a 1990. bila u uredništvu časopisa „Krug”, koji je u Crnoj Gori bio prvi privatni kulturno-informativni magazin.
Autorka je knjige kratkih priča „Od vode i kamena do priče i pričanja – po motivima budvanskih legendi” (Budva, 2015.) koja je prevedena na engleski jezik From water and stone to story and storytelling Budva, 2017. god. objavljena od strane JU Narodna biblioteka Budve i NVO „Talas”, Budva.
Zastupljena je u monografiji proznog stvaralaštva crnogorskih autorki „Minervinim tragom” dr Sofije Kalezić. Priča „Kadmo“ je dio izabranih u Antologiji proznog stvaralaštva crnogorskih književnica dr Sofije Kalezić.
Recezentkinja je knjiga: Grebeni od kostiju Borisa Jovanovića Kastela, zbirki dječije poezije Velimira Ralevića Zubatorepati stvor i Javke iz samoće, zbirki lirskih zapisa Miraša Martinovića Sveska od maslinina lišća i Dan i noć u Butui, romana Bolnica Miša Gaćinovića.
Eseji su joj objavljivani u knjizi o Branki Bogavac – Branka vitez umjetnosti I i II, priređene od strane Jovane Došljak, u Književnim novinama, Tokovima, Vijestima, Monitoru kao i časopisima za njegovanje kulturne baštine Odzivi i Komuna. Objavljuje tekstove na portalima za kulturu i kulturnu baštinu Crne Gore Butua.com i Montenegrina.net.
Suosnivač je NVO Talas, koja se bavi afirmacijom i publikovanjem dječijeg stvaralaštva, kao i razvijanjem medijeske pismenosti kod đece, u čijem su cilju organizovane radionice Kreativnog pisanja.
Urednica je zbornika đečijih radova Naši pješčani zapisi, Budva 2018, Bajka je majka 2019. kao i autorka multimedijalnog projekta Riječi i izrazi moga kraja. Učestvuje u mnogim kulturnim međunarodnim projektima (Kulturno–obrazovni međunarodni projekat – Balkan Kids Tube Fest 2021.) U saradnji sa Narodnom bibliotekom Budve, realizovala je projekte Bajka je majka, Čuvajmo narodni jezik, Gumna budvanskog kraja i sl.
Živi i stvara u Budvi.
Be the first to comment