U četvrtak, 07. jula 2016. godine, nastavljen je književni program ovogodišnjeg festivala. Na Trgu pjesnika je, u čast jubileja festivala, besjedu održala Vida Ognjenović.
Vida Ognjenović je rođena u Dubočkama kraj Nikšića, odrasla i školovala se u Srbiji. Osnovnu školu završila je u Vrbasu, a gimnaziju u Sremskim Karlovcima. Diplomirala je na Katedri za opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i na odsjeku za režiju beogradske Akademije za pozorište, film i TV. Postdiplomske studije je započela u Parizu na Sorboni, a magistarski rad iz teorije i prakse režije odbranila je na univerzitetu u Minesoti, SAD, kao stipendista Fulbrajtove Fondacije (1972. godine).
Od 1974. do 1979. godine radila je kao asistent na FDU u Beogradu. Za direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu izabrana je 1977. godine, a po isteku četvorogodišnjeg mandata, ostala je u angažmanu kao stalni reditelj, a zatim Upravnica (1990 – 1993) kad je napustila Narodno pozorište iz političkih razloga. Kao profesor po pozivu, predavala je na univerzitetima u Los Anđelesu (UCLA), od 1981 – 1982, Čikagu (UIC, Columbia College – 1996, 1998, 2000), a u okviru predavačkih turneja obišla je u nekoliko mahova, kao gost predavač, sve veće univerzitete SAD-a (1985, 1991, 1997, 1999. godine). Redovni je profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu. Bila je ambasadorka SR Jugoslavije u Norveškoj (2001 – 2006. godine), ambasador Srbije u Danskoj. Od 2003. godine predsjednica je srpskog PEN-a. Njen rediteljski opus čini blizu stotinu pozorišnih, kao i veliki broj televizijskih i radio režija, od kojih je mnoge napravila po sopstvenim tekstovima. Napisala je 12 drama, koje su doživjele više postavki i brojna izvođenja, a objavljene su u različitim izdanjima.
Kao reditelj je gostovala u mnogim pozorištima širom ranije Jugoslavije (Crna Gora, Slovenija, Hrvatska), a radila je predstave i izvan naše zemlje (SAD, Velika Britanija). Režirala je raznorodan repertoar, kako domaću i stranu klasiku, tako i modernu savremenu dramu i mnoge praizvedbe. Dobitnica je svih značajnijih domaćih nagrada za dramu i režiju. To su između ostalih: Oktobarsku nagradu grada Beograda za pozorišnu umjetnost (1984), Zlatni lovorov vijenac za režiju (Sarajevo 1985), Vukovu nagradu za umjetnost (1992), Sterijinu nagradu za najbolju dramnatizaciju (1984), Sterijinu nagradu za najbolju dramu (1991), Nagradu Joakim Vujić za pozorišnu umjetnost (2001), Sterijinu nagradu za najbolju dramu (2002), Sterijinu nagradu za najbolju režiju (2002), Nagrada Budva Grad Teatra za pozorišnu umjetnost (2007).
Objavljuje prozu i esejistiku. Zbirke pripovedaka: Otrovno mleko maslačka (Prosveta, Beograd, 1994), Stari sat (Prosveta, Beograd, 1996), Najlepše pripovetke Vide Ognjenović (Prosveta, Beograd, 2001), Prava adresa (DOO: Dnevnik, Novi Sad, 2007). Romani: Kuća mrtvih mirisa (Prosveta, Beograd, 1995), Preljubnici (Stubovi kulture, 2007), Posmatrač ptica (Arhipelag, 2008). Putopisna proza: Putovanje u putopis (Zrenjaninska biblioteka, 2005). Zbirka eseja: Nasuprot proročanstvu (Arhiprlag, 2007). Zbirka intervjua: Nema više naivnih pitanja (Dnevnik, 2008). Knjige drama: Kanjoš Macedonović (Oktoih, 1989, 94, 2004), Melanholične drame (SKZ, 1991), Setne komedije (SKZ, 1993), Devojka modre kose (Ars dramatica, Beograd, 1994), Mileva Ajnštajn (Stubovi Kulture, 1988, 2002), Jegorov put (Oktoih, 2001), Sabrane drame u tri knjige: Drame I, II, III (Stubovi kulture, 2000, 2001, 2002), Don Krsto (Oktoih, 2007). Dobitnica je mnogih značajnih nagrada za književni rad, između ostalih: Nagrada Prosvete za knjigu godine (1994), Andrićeva nagradu za pripovjetku (1995), Nagradu Branko Ćopić za prozu (1996), Nagradu Laza Kostić za roman (1996), Nagradu Karolj Sirmai za pripovjetke (1996), Nagradu Ramonda Serbica za prozu (1998), Nagradu Stefan Mitrov Ljubiša za književno djelo (1999), Nagradu Todor Manojlović, za moderni izraz u književnosti (2004), Nagrada Milica Stojadinović – Srpkinja (2007), Nagradu Narodne biblioteke za knjigu godine (2007).
Proza i drame su joj prevođene na engleski, mađarski, italijanski, grčki, bugarski, češki, makedonski, i njemački jezik. Objavljuje prevode sa engleskog i njemačkog jezika. Živi i radi u Beogradu.
Vida Ognjenović potpisuje tekstove i režiju nekih od predstava na budvanske i mediteranske teme, koje su dale identitet “Gradu teatru”: “Kanjoš Macedonović” (1989, 2011), “Trus i trepet” (1994), “Jegorov put” (2000), “Don Krsto” (2007).
Selektor književnog programa Svetlana Ivanović, je u uvodnom dijelu kazala da je nakon odluke da se posebnim programom obilježi tridesetogodišnjica festivala, bilo jako teško odlučiti koga pozvati da govori u tom programu. Bilo je jako puno velikih umjetnika koji su obilježili ovaj festival, ali je nemjerljiv doprinos i ljudi iz administrativnog, organizacionog i finansijskog sektora Grada teatra. Nakon odluke da to ipak bude umjetnik i to iz oblasti pozorišne umjetnosti, među već sad sedamdeset naslova, izdvojilo se pet naslova čiji je reditelj Vida Ognjenović. Na drugoj strani Vida Ognjenović je jedini dobitnik obje nagrade Grada teatra, istakla je između ostalog Svetlana Ivanović.
Prepričavati, a još više isijecati ili izdvajati djelove besjede Vide Ognjenović, bila bi velika nepravda i šteta za sve one koji nijesu imali tu sreću da prisustvuju na Trgu pjesnika i slušaju njeno kazivanje. Iz tih razloga, besjedu Vide Ognjenović objavljujemo integralno.
VIDEO ZAPIS
POŚETIOCI NA TRGU PJESNIKA