Vrijeme je za kulturu – Art studio, konačno nešto konkretno

 

 

Odvijanje života u starim urbanim cjelinama, posebno na crnogorskom primorju, pod jakim je uticajem razvoja turizma. Dosadašnje analize tog uticaja, sasvim jasno pokazuju pozitivne i negativne strane i reklo bi se da tu nema praktično ništa novo da se doda. U principu je tako, ali podśećanje na ono što se može popraviti kao i isticanje pozitivnih primjera, uvijek dobro dođu. 

Stari grad Budva, ne razlikuje se po tom pitanju, u odnosu na ostala mjesta na obali. Stavljanje određenih potencijala u turističke svrhe, ima za posljedicu sezonski način života. Ljeti, posebno u večernjim satima, grad je prepun turista i uske uličice Starog grada postaju tijesne da prime toliki broj pośetilaca. Prodaja i prenamjena stambenih prostora u čisto turističke svrhe, dovodi do smanjenja stalno nastanjenih u Starom gradu. U zimskom periodu grad opusti i u bilo koje doba dana, stalni stanovnici priželjkuju susret s prolaznicima, kojih najčešće nema.

Povod za ovo pisanje je upravo život u tom dijelu godine u Starom gradu i jedan pozitivan primjer koji  pokazuje da se na njega može uticati i učiniti značajno kvalitetnijim. Postojeće analize govore da neiskorišćene objekte, čak i neke koji se već koriste a za koje treba izvršiti prenamjenu, treba upotrijebiti za one namjene koje su od koristi i za goste, ali i za lokalno stanovništvo. Drugim riječima, namjena treba da bude interesantna turistima koji dođu u bilo koje doba godine, ali i da ima onih koji će koristiti građanima Budve tokom cijele godine. Na taj način bi se oživio Stari grad i u zimskom periodu.   Organizovanje novih muzeja raznih sadržaja, ateljea, izložbenih i prodajnih galerija, osmišljavanje manifestacija vezanih za tradiciju ovog područja, stvaranje prostornih uslova za smještaj umjetničkih škola raznih profila, obezbjeđenje prostora za rad kulturnih društava i nevladinih organizacija čija je djelatnost u oblasti kulture i umjetnosti,  preseljenje određenih opštinskih institucija koje pružaju usluge građanima, sigurno bi doprinijelo promjeni načina života u Starom gradu.

Pozitivan primjer koji želimo da istaknemo je i nedavno otvaranje Art galerije u kući Čekrdekovića koja je postala umjetnički dom sedam budvanskih stvaralaca, ali i velikog broja znatiželjnih turista i stanovnika Budve. Prostor koji je donedavno imao sasvim drugu namjenu, kakvih je u Budvi čak i previše i koji najčešće preferiraju zabavne nad kulturnim sadržajima, dobio je sasvim drugu namjenu.

Umjetnici Đorđije Bato Boljević, Marica Kuznjecov Boljević, Sandra Đurbuzović, Vaso Nikčević, Sreto Nikčević, Milena Kolinović i Dijana Lazović su se potrudili da dijelom zapušteni prostor, dovedu u stanje koje privlači i koji obavezno treba pośetiti. U nekadašnjim separeima, umjesto požućelih kafanskih zidova, svijetle umjetnička djela sedam umjetnika. U ovom starom zdanju, kojem je udahnut novi život, zaista se morate ośećati prijatno i nadahnuto. Čak i zaostali šank, više ne liči na samog sebe. Dobio je novu namjenu i umjesto obješenih podbulih likova koji su se u njemu ogledali, sad ponosno drži umjetničke radove i pribor za slikanje.

Posebno zadovoljstvo predstavlja razgovor sa umjetnicima. Zavisno od sfere interesovanja, možete da slušate i učite o likovnoj umjetnosti, razgledate umjetnička djela raznih pravaca i tehnika izrade. Ono što ostavlja poseban utisak je zadovoljstvo i pozitivna energija umjetnika. To se mora primijetiti na njihovim licima, jer su nakon dugog perioda, konačno dobili mjesto đe mogu na pravi način da rade i pokažu ono što rade. U tom smislu čuli smo i riječi zahvalnosti za sve one koji su doprinijeli da dobiju ovaj prostor. Naravno, priželjkuju da ovo još uvijek privremeno rješenje, postane stalno na zadovoljstvo umjetnika, turista i stanovnika Budve. Nadaju se da će biti još ovakvih prostora, koji će biti dodijeljeni zainteresovanim stvaraocima kako bi i oni dobili adekvatne uslove za rad, ali i njihovim radom doprinijeli da se život u Starom gradu ośeća jače.

Ovo su početni, značajni koraci u oživljavanju stare urbane cjeline, ali predstavljaju i iskazivanje namjere da se želi veća pažnja posvetiti kulturnim sadržajima. Na ovaj način se stvara i ona vrsta ponude koja je neophodna sve većem broju gostiju koji iz godine u godinu traže upravo ovakav vid kulturnih sadržaja. Sve veća ponuda u ovoj oblasti, vremenom će pozicionirati Budvu kao destinaciju kulturnog turizma, a ne mjesto jeftine zabave. Naravno, doprinos tome, osim lokalne uprave, treba da da i lokalno stanovništvo koje mora da prepozna neophodnost ovakvih sadržaja.

Pominjanje ovakve teme i priśećanje na višedecenijsku borbu u Budvi između zabavnog i kulturnog, uvijek i iznova podśeti na predivni holandski grad Mastriht. Na velelepnom prostranom trgu, oivičenom drvoredom i kućama u čijem prizemlju se nalazi veliki broj restorana, svake godine se tradicionalno održava koncert klasične muzike. Koncert privuče na desetine hiljada ljubitelja ove vrste muzike iz cijelog svijeta. Dirigent je poznati  virtuoz Andre Rieu, poznat i pod imenom „Kralj valcera“. Za organizovanje ovakvog koncerta na kome nastupa slavni Johan Strauss Orkestar, njegovi soprani, tenori i poznati gosti, neophodna su ogromna finansijska sredstva i naravno stvaranje idealnih uslova da se na otvorenom održi ovakav koncert. Čuveni violinista i dirigent Andre Rieu, nikad ne propušti priliku da se zahvali vlasnicima restorana, bez čije kako kaže pomoći i saradnje sigurno ne bi ništa bilo od koncerta. Kakva li bi saradnja i pomoć bila u Budvi za organizaciju jednog takvog koncerta?

 

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


*