Održan okrugli sto “Ćirilica – latinica, iskušenja multikulturalnosti, u kontekstu EU

 

 

U okviru programa kulturne manifestacije “Ćirilicom”, sinoć je u Budvi održan Okrugli sto pod nazivom: Ćirilica –latinica, iskušenja multikulturalnosti, u kontekstu EU, na kome su govorili: Božena Jelušić, profesorica, prof. Siniša Jelušić i prof. Aleksandar Jerkov.    

Govoreći o ovoj temi, Božena Jelušić je pored ostalog kazala, da ovo, kao i mnoga druga pitanja služi, ne samo da bude kulturološko pitanje, već je ono, na neki način političko i dio pravljenja jednog konstrukta, provokativno je i o njemu treba ozbiljno razmišljati i govoriti.  

U Evropskoj uniji (EU), kazala je Jelušić, ravnopravni su svi narodi i ta politika Savjeta Evrope podrazumijeva, da svako ima pravo, da se školuje na svom jeziku i izražava svoj identitet. Međutim, kako je kazala, meni ta priča o multikulturalizmu, pomalo izgleda, kao očuvanje sfera moći. Oni najveći narodi i dalje ostaju najveći, a oni mali narodi budu neka vrsta folklora, koji u toj igri moći, po pravilu, više gube nego što dobijaju.

Priča o ćirilici i latinici i uporno vraćanje na iskustva multikulturalnosti, čini mi se, da skreće pažnju sa mnogo ozbiljnijiih problema i naroda i jezika. To pitanje je prvorazredno pitaje na našem terenu… Ćirilica nije uslov našeg identiteta. Ona je ravnopravno pismo, kojim se možemo koristiti, kao i latinicom, a pitanje učestalosti je pitanje tehnoloških inovacija, pitanje vremena i konteksta u kome živimo i u kome mislimo, istakla je Božena Jelušić.  Pitanje latinice i ćirilice je zgodna tema za ove naše  nacionalno izdijeljene i osiromašene prostore, za ovaj naš policentrični, jedan jezik sa četiri centra: srpskim, hrvatskim, bosanskim i crnogorskim.   Zato je uvjek dobro potegnuti pitanje identiteta, jer onda se nećemo baviti mnogo bitnijiim životnim pitanjima građana.  

Meni lično je ćirilica ljepša, a nekima nije. Mislim da je to lično pitanje, da to nije pitanje nacionalnog identiteta i da ga tako ne treba posmatrati.

To pitanje ne traba dramatizovati, jer se ćirilica neće izgubiti. Ona će jednostavno imati manju učestalost, nego što će imati latinično pismo, istakla je između ostalog Božena Jelušić.   

Pojam multikulturalnosti, po ocjenama prof. dr Siniše Jelušiča, podrazumijeva različitost kultura, odnosno kulturnih identiteta i uključuje pitanje odnosa među tim kulturama, čiji je prevashodni silj, stvaranje uslova razvoja posebnih kulturnih identiteta. Zanimljivo je, kako je kazao, što se ovaj termin multikulturalnosti, može primijeniti na Brodelovu definiciju i da li se u tom smislu primjer Crne Gore ili, Crnogorskog primorja, može nazvati multikulturalnim, zapitao se on. Po mom kako je rekao, to nije isto, zato što ovdje imamo ovaj ključni termin, gdje se sve suprotnosti prožimaju. Ne postoje, strogo izdvojeni kulturni identiteti, u okviru kojih postoji ta potreba, stvaranja posebnih kulturnih identiteta. Ovaj prostor bi se mogao preciznije odrediti,  pojam interkulturalnosti, jer, uključije kontakt, kao ostvarenje kulturne komunikacije, razmjene i zajedničkog sudjelovanja u ostvarivanju novih vrijednosti.

Govoreći o eliminaciji ćirilice u Crnoj Gori, profesor Siniša Jelušić ističe, da je to eliminacija duhovnog nasljedja što je nedopustivo i toga moramo biti svjesni.

Profesor dr Aleksandar Jerkov iz Beograda smatra, da je situacija mnogo mučna. Kako to, zapitao se on, da se neko ne zapita, zašto Grci ne pišu latinicom?  Kako je to, isti ravoj događaja u istoj Evropi, u istom svijetu ne  vodi ka tome, da svi Grci pišu latinicom. To uopšte nije tema, niti to Grcima pada na pamet, kazao je Jerkov.

Govoreći o pitanju ćirilice, Aleksandar Jerkov kaže, da ona neće nestati. U svemu tome kako ističe, ne treba govoriti, bilo kakvo društveno nasilje i ljude, ni u ovom slučaju ne treba prisiljavati. Ali, to ne znači, da se tome ne treba opirati onima koji tako postupaju.

  • Ako se u jednoj državi, u jednom društvu, preko noći, političkim aktima nešto uspostavlja i iznuđuje, onda je otpor takvoj praksi, više nego legitiman, kazao je prof. Jerkov. On navodi, da ni to neće sačuvati ćirilicu. Vidimo, koliko tastatura za kompjutere ima na ćirilici. Jedna elementarna stvar, koja košta deset eura, nije prilagođena za nas, da bi smo je mogli koristiti. Koliko treba truda, da natjerate telefon, da piše na nekom pismu, itd., zapitao se on, ističući, da su to pitanja, o kojima treba misliti, jer su to nonsensi naših života. Ipak i pored svega, ćirilica neće nestati. Ako je ne sačuvamo mi, učiniće to neki drugi ljudi, kazao je pored ostalog na okruglom stolu o ćirilici i latinici, prof. dr Aleksandar Jerkov.

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


*