Narodna biblioteka Budve – Otvorena izložba “Mediteranski luk Krsta Ivanovića”

 

 

Manifestaciju Dani evropske baštine 2018 koja se ove godine odvija pod sloganom “Umjetnost dijeljenja”, Narodna biblioteka Budve obilježila je izložbom “Mediteranski luk Krsta Ivanovića” autorke mr Božene Jelušić. Izložbu o Krstu Ivanoviću (Budva, 1628 – Venecija, 1688), piscu i hroničaru Budve i mletačkog teatra otvorio je predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve dr Predrag Zenović i može se pogledati u narednih 10 dana.

 

Ovogodišnji programi kojima se obilježavaju Dani evropske baštine  ključni su događaji u okviru obilježavanja Evropske godine kulturne baštine 2018. Izložbu Narodne biblioteke Budve “Mediteranski luk Krsta Ivanovića” podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

 

Narodna biblioteka Budve je odlučila da u mozaičnoj formi serije plakata prezentira život i rad Krsta Ivanovića, jedan mediteranski luk od Budve do Venecije gdje je ostvario uspjeh koji je za stranca sa ruba Mletačke imperije bio gotovo nezamisliv, da postane kanonik čuvene bazilike Sv. Marka u Veneciji, a prije toga je već bio kanonik katedrale Sv.Ivana u Budvi.

Govoreći o izložbi autorka Božena Jelušić je istakla: “probali smo na plakatima da damo i objektivnu ocjenu Krsta Ivanovića koji je značajan za crnogorsku kulturu, i za hrvatsku kulturu i za italijansku kulturu; da prikažemo na koji način je i kakav je to bio civilizacijski šok kada je on iz Budve došao u Veneciju i kakva je razlika između jednog grada koji je jedva pribavljao vosak za crkvene svijeće i Venecije koja je imala predstave koje je gledalo stotine ljudi …Naravno, nezamislivo je Krsta Ivanovića prezentirati bez znanja o baroku. Naša je književnost nažalost književnost diskontinuiteta; mi nemamo sve književne pravce, baroka praktično i nema kod nas, ali ti rudimenti, detalji baroka zaista se kriju evo posebno u Krstu Ivanoviću; zbog toga smo osvijetlili i doba baroka i posebno melodramu kao prvu fazu u razvoju opere. Pokušali smo da sažmemo i dramaturgiju Ivanovićevih libreta kojih je bilo pet, da na neki način objasnimo i njegov značaj kao pjesnika… Sam Krsto, iako don Krsto, nije nikada napisao ni jedno crkveno prikazanje, ali jeste ljubavnu liriku. To vrijeme baroka kada stvara Krsto Ivanović je vrijeme katoličke protivreformacije, kada je crkva shvatila da mora da “uzvrati udarac” jer je nju renesansa prije toga ozbiljno ugrozila, razbila značaj i moć crkve, i crkva tada shvata da mora svim snagama da se potrudi da se vrati i među ljude i kao značajan elemenat društvenog života. Za čim crkva tada poseže? Naravno, za umjetnošću. Arhitektura, slikarstvo, muzika, vajarstvo, književnost, sve zapravo crkva uzima i koristi… Krstu su soneti bili potrebni, posvete i libreta i on je polako stpenicu po stepenicu gradio svoje mjesto u Veneciji, vezivao za sebe moćne ljude, dopisivao se sa Leopoldom Habzburškim, sa Lujem XIV, bio je zapravo čovjek koji je sve u trenutku mogao… Njegovo djelo “Minerva za stolom” je najznačajnije za svjetsku  kulturnu baštinu jer se u njemu nalaze  pozorišne uspomene iz Venecije u kojima je Krsto ostavio iscrpan trag o 220 pozorišnih predstava sa svim elementima : scena, režija, scenske mašine, ulaznice… dakle nešto bez čega je svjetska kulturna baština i sam razvoj opere  nezamisliv” – istakla je autorka izložbe Božena Jelušić. Krsto Ivanović je barokni autor od značaja za svjetsku kulturnu baštinu jer je osjetio da se nematerijalna kulturna baština mora čuvati. Krstu Ivanoviću je čini se bilo najdraže da bude istoriograf što mu se nije dalo jer  je umro prije nego je završio djelo Rat Pravovjerne lige protiv Turaka, a to je bila prilika da na neki način razmotamo istorijske prilike ovoga prostora- zapažanja su profesorice Jelušić. “Vidjećete  – nastavlja ona – kako se tada Maini, Pobori, Laze, …pa čak i crnogorski vladika Borilović trudi da uđe pod Mletačku upravu plašeći se Turaka; kako se sva ova priča o Kandijskom ratu pretvara u jednu alegoriju borbe Lune i Krsta.” Krsto Ivanović je u 18.vijeku kao autor zaboravljen da bi se interesovanje za njega javilo ponovo u 20.vijeku.

Predstava “Kirka” rađena po melodrama Krsta Ivanovića postavljena je na scenu 2017.godine u San Francisku (pozorišna trupa Ars Minerva),dok kod nas imamo samo čuvenu predstavu Vide Ognjenović “Don Krsto”. Takođe, bista Krsta Ivanovića koju je uradio vajar Zlatko Glamočak, još čeka na mjesto gdje će biti postavljena, a trebalo bi da se Ivanović svojom bistom vrtati u Stari grad pored katedrale Sv. Ivana – zaključila je Jelušić.

 

Predsjednik Savjeta Narodne biblioteke Budve, dr Predrag Zenović je otvarajući izložbu istakao da Krsto Ivanović, „17-vjekovni plemić, kanonik i javni učitelj grada Budve predstavlja izraziti primjer evropske kulture onog vremena i danas, nakon tri vijeka, našu ulaznicu na evropsku kulturnu pozornicu“. Čuvajući kulturnu baštinu od zaborava i pišući prvu istoriju  ondašnjeg mletačkog pozorišta u „Pozorišnim uspomenama Venecije“, Ivanović je zadužio i italijansku i evropsku kulturu.

Opera je, zapaža Zenović, jedan od odraza  viševjekovnog traganja evropske kulture za izgubljenom uzvišenom snagom antičke grčke drame, te su zato  i libreta Krsta Ivanovića posvećena grčkoj, helenističkoj i rimskoj klasici – izvorištu evropske kulture i njenog samorazumjevanja.

„Krstova Budva – nastavlja dr Zenović – „malen po opsegu zidina koje ga okružuju ali velik po ugledu koji uživa zbog svojih vrlina i hrabrosti“ danas je, bojim se, čuveniji po izgledu svojih betonskih zidova nego vrlini i hrabrosti. U srcu zlatne tkalje Mediterana koja je mladog provincijalca ufilcovala u društvene konvencije metropole, na „toskanskom jeziku“, sjećajući se zvonjave zvona na dan sv. Marka jevanđeliste ili junačke podvige hrabrih Budvana, Krsto ostavlja najljepše stranice analistike, društvene istorije, običaja i praznovanja ovog grada. Upodrumljena bronzana bista Krsta Ivanovića kao da ni sama ne želi da na svjetlosti dana ugleda nove obrise grada.”

Narodna biblioteka Budve se pored prikupljanja starih izdanja odlučila za digitalizaciju kao savremeni vid čuvanja i predstavljanja građe objašnjava predsjednik Savjeta Biblioteke dr Predrag Zenović: „Proces digitalizacije građe o budvanskim hroničarima,  Biblioteka je započela Primorskim novinama 2004. god.,  i tada i sada čineći značajan iskorak u savremenom crnogorskom bibliotekarstvu. Do sada su, da pomenem neka Ivanovćeva djela,  nabavljene digitalne verzije „Poezije“ iz 1675. godine,  prvog izdanja „Minerve za stolom“ iz 1681, kao i četiri Ivanovićeva libreta: „Ratujući Amor“, „Kirka“, „Pobjednička postojanost“ i „Lizimah“,  kroz saradnju sa bibliotekama i institutima u Firenci, Minhenu i Rimu. Nabavka prepisa prve i druge knjige „Anala Budve“, zajedno sa „Budljanskom pjesmaricom“, koji se čuvaju u Arhivu HAZU-a u Zagrebu je u toku, dok iz Biblioteke Univerziteta Harvard očekujemo skeniran rukopis „Istorije rata Svete lige protiv Turaka“, čime će prvi put jedna crnogorska institucija imati primjerak teksta sa originalnim rukopisom Krsta Ivanovića.“

Dakle, još uvijek pristižu brojna dokumenta iz različitih evropskih i svjetskih institucija i Don Krsto se  tako, i ovom izložbom, simbolički vraća kući.

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


*