Grad teatar – Jelena Pilipović oduševila publiku Trga pjesnika

 

 

Sapfo i Njegoša spaja antički fenomen

 

Književnoj publici Grada teatra izuzetno veče na Trgu pjesnika priredili su Jelena Pilipović, autorka knjige “Ka lepoti. Erotološko čitanje Sapfine poezije”, za koju je dobila nagradu “Nikola Milošević” za najbolje djelo u oblasti filozofije, estetike i teorije književnosti i umjetnosti u 2016. godini, i profesor dr Goran Radonjić, koji je sa njom vodio razgovor.

Ističući značaj djela koje je po mnogo čemu jedinstveno u književnoj produkciji ne samo na ovim našim prostorima, Radonjić je otvarao pitanja o približavanju Jelene Pilipović poeziji drevne pjesnikinje, o njenom empedoklovskom načelu u tome da se  isto saznaje istim, o bavljenju književnosti koja za ovu autorku nema smisla ako u njegovoj osnovi ne stoji hedonizam, o fenomenima erosa i ljubavi, o njenoj inspiraciji Njegoševom pjesmom „Noć skuplja vijeka“, o „ženskom“ i „muškom“ čitanju, Sapfo kao prvoj feministkinji i feminizmu danas….

Zanimljivo je da se poslije oficijelnog djela programa u razgovor sa Jelenom Pilipović, profesorkom na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu (doktorirala je disertacijom “Platonova misao kao graditeljski princip Vergilijevog dela”, a postdoktorsko istraživanje završila je na Institutu za antropologiju i istoriju antičkih svjetova u Parizu radom “Transfiguracije erosa – mnogolikost fenomena ljubavi u Sapfinoj poeziji”, za koje je dobila Istraživačka nagradu grada Pariza), brojnim pitanjima uključila i publika.

-Proučavajući fragmente Sapfine poezije koji su sačuvani do naših dana zaključila sam da suprotno mišljenju današnjeg čovjeka, antički svijet nije bio hoimogen, već raznolik i razuđen. Svaki stvaralac tog davnog prohujalog svijeta imao je svoju viziju.

Književna zaostavština Sapfo se odlično slaže sa stavovima savremenog mislećeg čovjeka, ja sam momenat u kojem je ona stvarala povezala sa našim trenutkom, a sve u želji da objasnim današnji svijet. Sapfo se nije bavila ni ratom ni mirom, ni politikom ni krivicom, već unutrašnjom dinamikom ljudskog bića. Njena poezija govori o međusobnim ljudskim odnosima, i što je zanimljivo, bavi se trojstvom, što je veoma rijetko, ako ne i jedinstveno u istoriji svjetske književnosti.  Sapfini stihovi su pokazali da je eros u antičkoj percepciji shvaćen polimorfno – istovremeno je i fluid, i duh, božantsvo i vihor, „čudovište koje vas vodi do smrti“, ali je posjedovao i antropomorfna obličja.

Jelena Pilipović je istakla da je za njeno ulaženje u tajnovit svijet Sapfine poezije čak ključno polazište bila Njegoševa pjesma „Noć skuplja vijeka“, i da je to povezavanje bilo moguće zbog specifičnosti erotskog iskustva u poeziji antičke pjesnikinje i poemi crnogorskog vladike.

-„Noć skuplja vijeka“ je pjesma višestrukog spoja. Ona spaja kontemplativno i telesno uzvišje. Ona spaja onostrano i ovostrano, ta dva tako antička fenomena. Ono što je spojio Njegoš spojeno je i u nekim pjesničkim fragmentima koje nam je ostavila Sapfo. Njegoševa vizija ljudskog bića je slična antičkoj – duša i tijelo su nerazdvojni – objasnila je autorka.

Ona se, kako je izjavila, književnošću Sapfo nije bavila zato što je riječ o ženi pjesnikinji, ali da nije mogla pobjeći od činjenice da je žena, i da se ne može pobjeći od toga da smo žena ili muškarac kada čitamo.

-Ogromna je neravnotreža između muške i ženske književne tradicije, niko nije kriv za to, ipak, važno je da se vratimo ženama piscima kao svojim simboličnim pretkinjama – istakla je autorka, navodeći da njena knjiga nije toliko feministička, koliko je mogla da bude, s obzirom da je Sapfo u savremenom svijetu upravo simbol feminizma.

Nastup na budvanskoj pjaceti, kako je Jelena Pilipović izjavila zahvljujući se publici koja je svojim pitanjima upriličila njeno književno veče, za nju je bio jedinstveno.

– Ma koliko to nevjerovatno zvučalo, ja sam ne samo prvi put na Trgu pjesnika, nego i u Budvi. Mislim da je ovo veče bilo divno zbog svoje nekonvencionalnosti, nisam ga doživjela kao promociju svoje knjige. Moram da kažem da je mom osjećanju prijatnosti i ljepote dosta doprineo i ambijent – jako sam osjetljiva na arhitekturu, i razgovarati o Sapfo i njenoj poeziji na otvorenom prostoru, na staroj mediteranskoj pjaceti, za mene predstavlja jedinstven doživljaj. Antički svijet je bio otvoren, slobodan, i to sam osjetila večeras u komunikaciji sa ovom divnom budvanskom publikom – istakla je Jelena Pilipović.            

 

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


*